HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner sinoć je u emisiji HRT-a "Otvoreno" rekao da u hrvatskom Ustavu nema antifašizma te to argumentirao činjenicom da su u Ustavu odluke ZAVNOH-a u kojem su bile različite stranke, piše Faktograf.
"Ovo je Hrvatska. Današnja Hrvatska je isključivo nastala na temeljima Domovinskog rata. Nikakvih priča o antifašizmu, toga uopće nema u Ustavu. Ima ZAVNOH-a, a u ZAVNOH-u su bile različite stranke. To se pokušava izvitoperiti. Ljevica to pokušava interpretirati da su to antifašisti, kao druge strane prisvajaju antifašizam isključivo komunizmu, odnosno ljevičarstvu", kazao je Reiner.
U svojoj izjavi Reiner netočno navodi da u Ustavu nema antifašizma. Kao što smo već naveli, kada je istu stvar tvrdio povjesničar, bivši ministar kulture i zagrebački gradski zastupnik stranke "Blok za Hrvatsku" Zlatko Hasanbegović, u izvorišnim osnovama Ustava navedeno je:
"Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:
(…)
– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost".
ZAVNOH je bio antifašističko vijeće
Kao što se može vidjeti, Reiner točno navodi da se u izvorišnim osnovama, odnosno preambuli Ustava, navode odluke ZAVNOH-a, no prema njegovoj interpretaciji, ZAVNOH ne znači i antifašizam. Ne, to je teško ranjiva teza jer je ZAVNOH skraćenica za – Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. Dakle, u samom se nazivu navodi da je to antifašističko vijeće.
Hrvatska enciklopedija navodi da je ZAVNOH bio opće političko predstavništvo sudionika antifašističke borbe na području Hrvatske za II. svjetskog rata, utemeljeno 1943. godine.
"Prvo, osnivačko zasjedanje, bilo je održano u Otočcu 13. VI. 1943., dok je druga sjednica bila održana idući dan (14. VI.) na Plitvičkim jezerima. Tada je bio izabran Izvršni odbor ZAVNOH-a od 11 članova i njegov predsjednik V. Nazor. Prihvaćena su dva dokumenta: Rezolucija (Plitvička rezolucija) i Proglas narodima Hrvatske. Prema Rezoluciji, ZAVNOH je preuzeo ulogu najvišeg političkog tijela Hrvatske i rukovodstva NOP-a, dok su u Proglasu bili objavljeni osnivanje i ciljevi ZAVNOH-a zasjedanju ZAVNOH-a, održanome 12.-15. X. 1943. u Plaškom, bilo je izabrano 15 vijećnika u novi Izvršni odbor te Tajništvo, koje je s odjelima ZAVNOH-a obavljalo ulogu hrvatske vlade, sve do osnutka Narodne vlade Hrvatske u Splitu 1945. godine. Bio je donesen Pravilnik o unutarnjoj organizaciji ZAVNOH-a, potvrđene su odluke njegova Prvoga zasjedanja te odluke Izvršnoga odbora od 22. IX. 1943. o priključenju svih dijelova Hrvatske koji su prema Rimskim ugovorima iz 1941. bili pripali Italiji", navodi Hrvatska enciklopedija.
"Na Trećem zasjedanju, održanom u Topuskom 8.-9. V. 1944., ZAVNOH je postao nositelj suvereniteta naroda i države Hrvatske. Donesena su četiri akta: Odluka o odobrenju rada predstavnika Hrvatske u Drugom zasjedanju AVNOJ-a, u okviru koje je prihvaćena odluka o stvaranju zajedničke federativne države s ostalim narodima Jugoslavije na načelu nacionalne ravnopravnosti, zatim Odluka o proglašenju ZAVNOH-a vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim organom državne vlasti Demokratske Hrvatske, potom Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske te Odluka o ustroju i poslovanju NOO-a i skupštini u Federalnoj Državi Hrvatskoj. Prema Poslovniku ZAVNOH-a, umjesto Izvršnog odbora izabrano je Predsjedništvo od 31 člana. Tim se odlukama ZAVNOH oblikovao u ‘pravi državni sabor Hrvatske‘, odluke kojega su bile presudne za održanje hrvatskoga državnog kontinuiteta. God. 1945. Predsjedništvo ZAVNOH-a povjerilo je V. Bakariću mandat za sastavljanje Narodne vlade Hrvatske, koja je bila osnovana u Splitu 14. IV. 1945. Posljednje zasjedanje ZAVNOH-a održano je 24.-25. VII. 1945. u Zagrebu. Tada je promijenio naziv u Narodni sabor Hrvatske, a njegov sastav proširen je na vijećnike iz svih hrvatskih krajeva. Rad je zaključio odlukom o svom raspuštanju i izborima za Ustavotvorni sabor Hrvatske (1946.)", dodaje Hrvatska enciklopedija.
U završnoj natuknici Hrvatska enciklopedija navodi i da su "Odluke ZAVNOH-a imale presudno i dalekosežno značenje u obrani hrvatske državnosti te su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske".
U ZAVNOH-u su uz komuniste bili i HSS-ovci i SDS-ovci
Reiner točno navodi kako su u strukturama ZAVNOH-a, uz Komunističku partiju Hrvatske koja je predvodila narodnooslobodilačku borbu u 2. svjetskom ratu, sudjelovale i druge stranke, a bilo je i nezavisnih zastupnika. Gabrijel Grabar u svom diplomskom radu na Filozofskom fakultetu pučkog Sveučilišta Jurja Dobrile, uglavnom se pozivajući na rad Hodimira Sirotkovića iz 1973. godine piše da je za "potrebe omasovljavanja i popularizacije NOP-a (Narodnooslobodilačkog pokreta, op. au.) na području Hrvatske donesena odluka o osnivanju ZAVNOH-a kao najvišeg predstavničkog tijela narodne vlasti", a potom navodi i tko je činio Inicijativni odbor ZAVNOH-a.
"U ličkom selu Ponor je 1. ožujka 1943. osnovan Inicijativni odbor ZAVNOH-a koji se sastojao od osam članova: Pavle Gregorić, član KPH; Stanko Ćanica Opačić, komandant partizanskog odreda s područja Korduna; Šime Balen, politički komesar Pete kordunaške brigade; Pavao Krce, zastupnik HSS-a iz Sinja; Branko Zlatarić, član Gospodarske sloge iz Zagreba; Nikola Grulović, član Pokrajinskog komiteta Komunističke partije za Vojvodinu; Đoko Jovanović, pomoćnik komandanta Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, te Vlatka Babić, učiteljica iz Crikvenice", navodi se.
Grabar je naveo i politički sastav osnivačke skupštine ZAVNOH-a. "Sredinom lipnja održana je osnivačka skupština ZAVNOH-a. Svečani dio skupštine održan je 13. lipnja u Otočcu, dok je 14. lipnja na Plitvičkim jezerima održan radni dio skupštine. Vijeće ZAVNOH-a sastojalo se od 11 članova Centralnog komiteta KPH, 72 partijsko-politička radnika, 23 vojna i vojno-politička rukovodioca, 22 funkcionara NOO-a, 15 funkcionara HSS-a, 1 funkcionar SDS-a, 4 javna radnika, 3 sindikalna funkcionara, 3 predstavnika nacionalnih manjina te 8 vijećnika koji su svrstani pod rubriku. ‘ostali‘", navodi se.
Četiri mjeseca kasnije, od 12. do 15. listopada, održano je Drugo zasjedanje ZAVNOH-a, a na njemu je došlo do proširenja političkog sastava vijeća, te je tako broj vijećnika HSS-ovaca s 15 porastao na 34, dok je broj SDS-ovaca porastao s jednog na tri vijećnika. Iz ovih podataka potvrđuje se teza da u ZAVNOH-u nije bila zastupljena samo tadašnja Komunistička partija Hrvatske već i druge stranke.
No, Reiner u svojoj izjavi ne spominje komuniste nego antifašiste, a sve su te stranke u 2. svjetskom ratu bile antifašističke s obzirom na to da su se borile protiv NDH, države saveznice fašističke Italije Benita Mussolinija i nacističke Njemačke Adolfa Hitlera, a i u samom nazivu ZAVNOH-a stoji da se radi o "antifašističkom vijeću".
U izvorišnim osnovama i ustavi iz vremena vladavine Tita
Reiner je vjerojatno svojom izjavom o različitim strankama u ZAVNOH-u želio iz izvorišnih osnova Ustava protjerati komuniste, odnosno umanjiti njihovu ulogu u antifašističkom pokretu iz Drugog svjetskog rata na našim prostorima. To se može zaključiti i iz njegove izjave da su američki predsjednik i britanski premijer iz 2. svjetskog rata isto bili antifašisti, a oni sigurno nisu bili komunisti.
Ne, kada Reiner u svojoj izjavi pokušava u ZAVNOH-u umanjiti ulogu komunista, a kako bi "očistio" izvorišne osnove Ustava koje su ostale neizmijenjene od vremena prvog predsjednika HDZ-a Franje Tuđmana, potpredsjednik Sabora zanemaruje činjenicu da se u izvorišnim osnovama Ustava, navodi da se hrvatska državnost kroz povijest održavala i kroz Ustav Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), a to je vrijeme vladavine Josipa Broza Tita i njegove Komunističke partije u Jugoslaviji i Hrvatskoj, kada ovdje nije vladalo višestranačje.
Zaključno, HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner u emisiji "Otvoreno" netočno je naveo kako u Ustavu nema "nikakvih priča o antifašizmu", već da se spominje samo ZAVNOH. Međutim, ZAVNOH je skraćenica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Točno je rekao da su u radu ZAVNOH-a sudjelovale različite stranke, među kojima su HSS i SDS, no iz povijesnih dokumenata nije jasno kako su glavnu riječ vodili komunisti. Kada navodi da u Ustavu nema antifašizma, a vjerojatno želeći umanjiti ulogu komunista, Reiner prešućuje i činjenicu da se iza odluka ZAVNOH-a kao temelj državnosti spominju i hrvatski ustavi iz vremena vladavine Josipa Broza Tita, Komunističke partije i Saveza komunista u Hrvatskoj i Jugoslaviji, zaključuje Faktograf.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....