Iako su dugoročne prognoze ukazivale da bi ovo ljeto moglo biti ugodnije od prošlog, koje je na cijeloj sjevernoj hemisferi bilo najtoplije u povijesti, prvi ljetni mjesec nije opravdao prognoze, piše Jutarnji.
Ovogodišnji lipanj u nekim zemljama, primjerice Španjolskoj i Velikoj Britaniji, bio je najtopliji u povijesti. Podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) pokazuju da je lipanj i u gotovo cijeloj Hrvatskoj bio ekstremno topao.
Prema podacima DHMZ-a, na nekoliko postaja zabilježen je najtopliji lipanj otkad postoje mjerenja, uključujući Bilogoru, Knin, Ogulin, Parg, Pazin, Ploče i Zagreb-Maksimir. Nadalje, u gotovo cijeloj Hrvatskoj su tijekom lipnja prevladavali sušni do ekstremno sušni uvjeti, dok je jedino područje oko Splita imalo oborinske prilike unutar granica normale. Lipanj nam je donio nam i prvi ovogodišnji, dugotrajan i vrlo intenzivan toplinski val u kome su maksimalne dnevne temperature u mnogim našim meteorološkim postajama prelazile 35, a u nekim europskim gradovima i do 40 Celzijevih stupnjeva.
- Trenutno svjedočimo rekordnom toplinskom valu na našem kontinentu, a topliji je nego što bi inače bio zbog klimatskih promjena - rekla je za Euronews Samantha Burgess, zamjenica direktora službe EU za klimatske promjene Copernicus. - Ovaj toplinski val je izvanredan iz tri razloga: intenzitet maksimalnih temperatura predviđenih na velikim područjima, geografski opseg tople anomalije i koliko rano se to događa u ljetnom razdoblju - pojasnila Burgess.
No, idućih dana u našoj zemlji očekuje se predah od ekstremnih vrućina. - Kao i u mnogim zemljama na zapadu Europe i zemljama u susjedstvu, područje Hrvatske je izloženo izraženom toplinskom valu koji svoj vrhunac u Hrvatskoj ima danas. Narednih dana očekujemo pad temperatura i kraj aktualnog toplinskog vala. Uslijed porasta emisija i koncentracije stakleničkih plinova, ovakvi fenomeni će se sve češće događati narednih godina i desetljeća. Poseban rizik u ljetnoj sezoni čini kombinacija visokih temperatura i niskih količina oborine, kao ove godine, što čini zdravstvene pritiske na naše građane, ali i na ostatak ekosustava, uključujući rizik od požara otvorenog tipa - rekao je Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a Jutarnjem.
Prošla godina bila je globalno najtoplija otkako se sustavno mjeri temperatura zraka. Ktome, 2024. je bila i prva godina koja je prešla ključni prag globalnog zatopljenja od 1,5 Celzijevih stupnjeva više od predindustrijskih temperatura, a koji je zacrtan Pariškim klimatskim sporazumom. Prošla je godina i na području Hrvatske bila u kategoriji ekstremno tople. Predviđanja za ovu godinu ukazuju da bi ona na globalnoj razini trebala biti nešto hladnija od 2024. i 2023. godine. No koliko su srednje dnevne temperature ove godine odstupale u odnosu na srednjak u stogodišnjem razdoblju (od 1926. do 2024. godine) možete vidjeti na ovim grafovima koji sadrže podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda s mjernih postaja Split i Zagreb-Maksimir. Inače, istraživanja pokazuju da temperature rastu u svim dijelovima Hrvatske, otprilike za 0,3 do 0,4 Celzijeva stupnja u svakom desetljeću.
Iako ne postoji jedinstvena definicija toplinskog vala, u klimatološkom smislu, radi se o razdoblju produljenog trajanja povišenih dnevnih te osobito maksimalnih temperatura zraka. Učestali, intenzivni i dugotrajni toplinski valovi te suša koja ih prati pokazatelj su klimatskih promjena. Tako se više od dvije trećine najtežih toplinskih valova u Europi od 1950. dogodilo se od 2000. godine jer se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Posljednji, šesti izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazuje kako se učestalost i intenzitet ekstremnih toplinskih događaja povećava u Europi. Do 2050. godine otprilike polovica europskog stanovništva mogla bi biti izložena visokom ili vrlo visokom riziku od toplinskog stresa tijekom ljeta, posebno u južnoj Europi, a sve više u istočnoj Europi te zapadnoj i srednjoj Europi. Dakle, toplinski valovi, koji su se i u prošlosti događali ali ne ovako učestalo, sada postaju naša svakodnevica.
- Više nije pitanje hoćemo li imati toplinski val, već koliko ćemo ih doživjeti ove godine i koliko će trajati - upozorila je Marisol Yglesias Gonzalez, stručnjakinja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za klimatske promjene i zdravlje.
Posljedice učestalih toplinskih valova u Europi na zdravlje ljudi sve su dramatičnije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vrućina svake godine odnese više od 175.000 života od Islanda do Rusije, odnosno diljem europske regije WHO-a.
Dr. Pierre Masselot, statističar iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, predvidio je da bi se između 30. lipnja i 3. srpnja zbog intenzivnog toplinskog vala u Europi moglo zabilježiti više od 4500 dodatnih smrtnih slučajeva. Najugroženije zemlje, prema njegovim analizama, su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....