Raširena korupcija i manjak odgovornosti u velikim aferama, slaba neovisnost pravosuđa, netransparentna javna nabava, nedostatak slobode medija i marginalizacija neovisnih institucija uz porast ekstremizma i ustaških simbola, što pridonosi produbljivanju društvenih podjela.
Tim riječima opisana je Hrvatska, prema izvješću koje je u ponedjeljak iznijela vodeća europska skupina za građanske slobode.
Unija za građanske slobode za Europu (Liberties) upozorava da vlade u pet država članica EU-a "dosljedno i namjerno" narušavaju vladavinu prava. Prema njihovoj analizi, spadamo u najgoru skupinu s nazivom "rastavljači", rame uz rame s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom, piše Jutarnji list.
Riječ je o nevladinoj organizaciji civilnog društva koja promiče građanske slobode svih u EU-u. Izgrađena je na mreži nacionalnih grupa za građanske slobode iz cijelog EU-a, diljem 21 zemlje, uz partnersku organizaciju u Grčkoj. Svoje tvrdnje u izvješću temelje na dokazima više od 40 nevladinih organizacija iz ovih zemalja.
"Rastavljače" definiraju kao vlade koje dosljedno i namjerno slabe vladavinu prava u većini područja. U ponedjeljak su objavili izvješće od 800 stranica za 2025. godinu, u kojem upozoravaju da se, uz "rastavljače", demokratski standardi aktivno pogoršavaju u još šest država.
Fokusirali su svoju analizu na pravosuđe, borbu protiv korupcije, slobodu medija te kontrolu i ravnotežu civilnog društva.
Navode da u 2025. godini nije bilo napretka u različitim aspektima vladavine prava u Hrvatskoj.
Nastavlja se korupcija visokog profila
– Nakon parlamentarnih izbora 2024. godine, koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Domovinskog pokreta, krajnje desne stranke, drži parlamentarnu većinu i formira vladu. Stoga su se određeni problemi vidljivi u posljednja dva mandata hrvatske Vlade, koju je predvodio Andrej Plenković, nastavili u tom razdoblju, dok je došlo do ozbiljnih nazadovanja u nekoliko područja. Javna upotreba pozdrava "Za dom spremni" i drugih ustaških simbola porasla je (koristio ih je ustaški režim tijekom nacističke marionetske države NDH u Hrvatskoj), posebno tijekom koncerta pjevača koji veliča profašistički režim NDH, kojem su prisustvovali neki ministri i zastupnici u Saboru, a koji je podržao i premijer – navode u svom izvješću, pod ukupnom procjenom Hrvatske.
Dodaju kako su, "unatoč ponovljenim činjenicama da je pozdrav neustavan", niži sudovi počeli oslobađati pojedince zbog njegova skandiranja, pozivajući se na "neobvezujuće političke dokumente ili nepostojeće zakonske iznimke".
–Ova sudska praksa, u kombinaciji s političkom podrškom, pridonijela je umanjivanju i relativizaciji pozdrava u javnom diskursu. Javno povjerenje u pravosuđe ostalo je nisko, a nisu poduzeti ozbiljni koraci za vraćanje povjerenja i rješavanje glavnih problema u pravosuđu. Štoviše, Hrvatska je ostvarila mali napredak u jačanju svojeg okvira za borbu protiv korupcije, a sustavne slabosti i dalje postoje u neovisnosti pravosuđa, vodstvu tužiteljstva i provedbi ključnih zakonodavnih reformi – piše u izvješću organizacije.
Također ističu da nedostaci transparentnosti u lobiranju i javnoj nabavi i dalje postoje, dok se "slučajevi korupcije visokog profila nastavljaju bez vidljive odgovornosti, potkopavajući povjerenje javnosti".
– Bez odlučnih reformi, ova stagnacija riskira da postane strukturna i dodatno učvrsti korupciju. Situacija se također pogoršava u pogledu slobode medija. Formalne inicijative ne uspijevaju riješiti dugogodišnje probleme niti zaštititi neovisno novinarstvo. Politički motivirani pritisak, napadi na novinare i strukturne slabosti i dalje ograničavaju izvještavanje od javnog interesa, dok ključne preporuke o transparentnosti državnog oglašavanja i zaštiti protiv strateških SLAPP tužbi ostaju neprovedene – navode u izvješću, uz upozorenje da bi ovi problemi mogli postati ukorijenjeni.
Hrvatska je nastavila biti ‘rastavljač‘
U dokumentu također spominju da se tijekom prošle godine nastavilo podizanje svijesti o sigurnosti novinara i mjerama protiv SLAPP tužbi, ali zaštita nije bila provedena unatoč ponovljenim pozivima Komisije.
– Osim toga, organizacije civilnog društva u Hrvatskoj, Malti i Rumunjskoj izvijestile su o dodatnim prijetnjama transparentnosti zbog problema s pravilima koja reguliraju transparentnost vlasništva nad medijima. Naš član u Hrvatskoj ističe neuspjeh Komisije da izda preporuku o političkom pritisku i financijskom upletanju u medijski sektor. U Hrvatskoj se politički pritisak vršio dodjeljivanjem i povlačenjem javnog financiranja i subvencija, uključujući financiranje manjinskih i kritičkih medija – dodali su u izvješću.
U osvrtu na neovisne institucije, poput pučke pravobraniteljice, objašnjavaju da su marginalizirane, a izvješća o hitnim pitanjima koja podnose raspravljaju se u parlamentu s "godinama zakašnjenja".
– Organizacije civilnog društva suočavaju se s nedovoljnim financiranjem, ograničenim utjecajem u donošenju odluka i kampanjama blaćenja, dok su javne konzultacije često kratke ili se u potpunosti zaobilaze. Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva nije usvojen već 10 godina. Napadi na kulturne događaje, inicijative manjina i ograničen pristup Trgu svetog Marka dodatno ilustriraju sužavanje prostora za građansko sudjelovanje. Velik dio Trga svetog Marka zatvorila je Vlada od 2020. godine, nakon napada pojedinca na Vladu. Vlada tvrdi da je trg zatvoren iz sigurnosnih razloga, iako nema dokaza da je napad bio išta drugo osim izoliranog incidenta – pišu u izvješću.
Procijenili su i putanju Hrvatske, zaključujući da je tijekom prošle godine nastavila biti "rastavljač" u smislu vladavine prava.
– Pravosuđe, okvir za borbu protiv korupcije te mehanizmi kontrole i ravnoteže neprestano slabe. Akteri poput neovisnih medija, civilnog društva i neovisnih institucija gube utjecaj i/ili resurse. U tim okolnostima društvo je sve više podijeljeno po ideološkim linijama. Istodobno, skupine poput manjina, kritičkih novinara, aktivista, umjetnika, kulturnih organizacija i oporbenih političara meta su napada bez odgovarajućeg odgovora i/ili podrške političara na vlasti – istaknuli su.
Naveli su i savjete za Europsku komisiju vezano uz Hrvatsku, budući da izvješća objavljuju s ciljem da im "pruže pouzdane informacije i analize s terena, kako bi se stvorila neovisna analiza stanja vladavine prava u EU-u".
Francuska, Njemačka i Švedska ‘proklizale‘
– Europska komisija trebala bi svoje preporuke bazirati na temeljitijem praćenju i analizi provedbe preporuka. Također, Komisija bi trebala osigurati konkretno praćenje preporuka, postaviti jasne kriterije u smislu koraka koje nadležne institucije trebaju poduzeti. Drugi dijelovi alata za vladavinu prava trebali bi se aktivirati u slučaju ponavljanja preporuka i u područjima u kojima, unatoč preporukama, nema opipljivog napretka ili u kojima postoji nazadovanje. Osim toga, postoje područja u kojima bi Europska komisija trebala razmotriti pokretanje postupaka zbog povrede prava, kao što su područja neovisnosti pravosuđa, medija i građanskog prostora – zaključuju u izvješću.
Vezano uz Slovačku, koja je također u skupini "rastavljača", kritiziraju populističku, autoritarnu i prorusku vladu Roberta Fica. Jednako sumorno opisuju i Bugarsku, prenosi The Guardian, dok Mađarska, gdje je već 16 godina na vlasti Viktor Orbán, kažu, "ostaje u zasebnoj kategoriji, nastavljajući provoditi sve regresivnije zakone i politike bez znakova promjene".
Liberties je identificirao Belgiju, Dansku, Francusku, Njemačku i Švedsku, sve zemlje s jakim demokratskim tradicijama, kao "klizače", skupinu u kojoj vladavina prava opada u nekim područjima, ali erozija nije dio ukupne političke strategije. Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska klasificirane su kao "stagnatorice", skupina definirana kao zemlje u kojima se uvjeti vladavine prava nisu ni poboljšavali ni pogoršavali.
Poljska je također spadala u tu kategoriju, s premijerom Donaldom Tuskom koji je pokušavao obnoviti ključne elemente vladavine prava, poput neovisnog pravosuđa, koje je ukinula bivša vlada Pravo i pravda (PiS), ali ga je, kažu, omeo predsjednički veto. Samo je Latvija zaslužila status "vrijednog radnika", skupine čija vlada aktivno poboljšava standarde vladavine prava.
U izvješću se također napominje da su mehanizmi EU-a za rješavanje erozije vladavine prava uglavnom neučinkoviti, pri čemu većina država članica nije uspjela pretvoriti smjernice u opipljive akcije unatoč višegodišnjim preporukama Europske komisije. Utvrdili su da je 93 posto svih preporuka u izvješću izvršne vlasti EU-a o vladavini prava za 2025. godinu samo ponavljanje preporuka iz prethodnih godina, mnoge prenesene bez promjene formulacije, dok se broj novih preporuka prepolovio od 2024. godine.
Od 100 preporuka Komisije koje je analizirao Liberties, 61 nije pokazala nikakav napredak, dok ih se 13 pogoršalo.
– Izvješće Komisije trebalo je potaknuti konkretne akcije – rekla je Ilina Neshikj, izvršna direktorica Libertiesa.
Nakon sedam godišnjih izdanja, nalazi Libertiesa ističu "ne samo nazadovanje, već i kontinuirane i namjerne napore potkopavanja vladavine prava". Također su kritizirane institucije EU-a, piše The Guardian, uz objašnjenje da su 2025. godine ne samo "odražavale mnoge probleme uočene u državama članicama", već nisu dosljedno primjenjivale i branile temeljna prava, piše Jutarnji list..
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....