Cijene nekretnina u Hrvatskoj u jednom su trenutku eksplodirale.
A onda se taj rast zaustavio. I balon se počeo ispuhivati.
U prvih šest mjeseci ove godine hrvatsko tržište nekretnina bilježi jasno usporavanje: prema službenim podacima Porezne uprave ostvareno je oko 15 posto manje kupoprodaja nego u istom razdoblju lani, a pad u segmentu stanova i kuća iznosi oko 13 posto. Trend "hlađenja" vidljiv je u gotovo svim regijama, no posebno je izražen u Dalmaciji.
Hrvati koji su u valu inflacije željeli sačuvati vrijednost novca, apartmane na moru i stanove u Zagrebu već su ranije akvizirali. Državljani zemalja Europske unije također. A kako su cijene ostale još uvijek iznimno visoke – od dva i pol do preko pet tisuća eura – uslijedio je pad u broju prodanih nekretnina. Neke velike navale novih kupaca očito nema.
Hoće li ulazak Hrvatske u OECD, koji se očekuje tijekom 2026., taj trend promijeniti?
Jedan od uvjeta za pridruživanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj bio je izjednačavanje prava stjecanja vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj za sve državljane OECD-a. Uz embargo na kupnju poljoprivrednog zemljišta, Amerikanci, Japanci, Australci, Švicarci, Kanađani, Meksikanci, Čileanci, Turci i državljani Ujedinjenog Kraljevstva će u trenutku kada Hrvatska uđe u OECD moći kupovati sve ostale nekretnine po pravilima koje vrijede i za Hrvate.
Istražili smo hoće li to dovesti do poskupljena nekretnina, razgovarali smo s vodećim agentima, pretplatite se i pročitajte nastavak teksta:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....