StoryEditorOCM
HrvatskaNove mjere

Hrvatski Monty Python: ministri sidre cijene i otkrivaju ljepote interneta. Teško je definirati u čemu su bolji...

Piše Sanja Stapić
7. svibnja 2025. - 12:59

Neka Vladina oružja protiv inflacije čine se kao da su ispala iz laboratorija dvojca Pata i Mata iz crtića "A je to" ili iz Monty Pythona. Prošlog tjedna su na Markovu trgu odlučili da će od sredine ovog mjeseca trgovci morati objavljivati dnevno ažurirane cijene, a da stvar bude bolja, dodali su još jednu obvezu koja će vrijediti za internetske i fizičke trgovine, kao i promotivne materijale - uz redovnu maloprodajnu cijenu morat će istaknuti i cijenu proizvoda na dan 2. svibnja 2025., što je dan kada je Vlada donijela tu odluku.

Tako će građanima Vlada omogućiti da prate inflaciju od 2. svibnja ove godine pa nadalje. Inflacija je 2022. i 2023. udarala svom snagom, a lani je malo popustila, ali su cijene rasle i slagale se na prethodna velika poskupljenja, ove je godine manja ali i dalje među najvećima u Europskoj uniji, a naša Vlada odlučuje da ćemo moći uspoređivati cijene od 2. svibnja ove godine i da ćemo nekoliko mjeseci kasnije moći znati koliko je nešto poskupjelo u odnosu na 2. svibnja. Uz to, Vlada otkriva oružje koje postoji cijelo desetljeće u Izraelu i nešto kraće u Italiji, a radi se o jednostavnoj objavi cijena na internetu koje se ažuriraju svakog dana, a dostupne su za preuzimanje, obradu i analizu.

To je ono za što se Vlada odlučila prošlog tjedna pa će od 15. svibnja u Hrvatskoj trgovci na internetskim stranicama morati objavljivati cijene koje će ažurirati svakog dana najkasnije do osam sati ujutro, a domaća je kreacija što će se na internetu, u svim promotivnim materijalima kao i na policama u fizičkim trgovinama morati istaknuti i cijena na dan 2. svibnja 2025.

Ante Šušnjar, ministar gospodarstva, rekao je da je svrha donošenja odluke omogućiti praćenje učinka promjene cijena osnovnih proizvoda, pravovremeno prepoznati poremećaje u tržišnoj opskrbi te ojačati zaštitu ekonomskih interesa građana. Što se tiče objavljivanja dodatne cijene, objasnio je da se to kolokvijalno naziva sidrenje cijene, koje će omogućiti uvid u kretanje cijena.

Ministar i lamentacije

- Time ćemo smanjiti mogućnost lamentiranja ‘jesmo poskupili, nismo poskupili‘ - rekao je Šušnjar i dodao da će se ubuduće moći vrlo jasno vidjeti što se događa s cijenama.

Kad pročita tu izjavu ministra gospodarstva koji sidri cijene na 2. svibnja ove godine, čovjek poželi živjeti u svijetu ministra koji još lamentira o poskupljenjima jer većina građana lamentira o tome kako će preživjeti s paprenim cijenama.

image

Ante Šušnjar vjeruje da više nećemo moći lamentirati o poskupljenjima kad budemo mogli uspoređivati cijene s onima od 2. svibnja 2025.

Ronald Goršić/Cropix

Čovjek se upita čemu uopće sidrenje cijena u svibnju ove godine kad je u protekle tri godine hrana poskupjela 28,7 posto, kruh 34 posto, meso i voće 28 posto, povrće 16 posto, krumpiri 27,8 posto, da je Hrvatska u ožujku prva u Europskoj uniji po rastu cijena govedine i teletine, svježe ribe, vina, kakaa, naknada za održavanje u stambenim zgradama, druga je po poskupljenju sira, treća po rastu cijena farmaceutskih proizvoda, medicinskih analitičkih laboratorija i rendgenskih centara, naknada u bankama i poštama...

Dok ministri lamentiraju i sidre cijene, otkrivaju i ljepote interneta. Ali im to ide jednako dobro kao sa sidrenjem cijena. Prethodnik ministra Šušnjare je imao također ideje s internetom tako da ovo novo oružje ministra Šušnjare za borbu s inflacijom nije prvo u Hrvatskoj. Prije manje od godine dana tiho je ovaj svijet napustilo Vladino oružje koje je u ožujku 2023. bilo proglašeno najjačim, a oni koje sjećanje služi sjetit će se da su ga nazivali aplikacijom „kontrola cijena”. U stvarnosti to nije bila aplikacija nego stranica prepuna raznih cijena trgovačkih lanaca od koje je koristi bilo toliko da su je ugasili krajem srpnja prošle godine. 

Pare u vjetar

Na tu su stranicu iskrcavali cijene trgovački lanci koji su pristali na to, a cijene su ažurirane jednom u dva tjedna, dok je država plaćala popis cijena onih lanaca koji nisu pristali slati cijene. Tako je prošle i pretprošle godine oko 50 tisuća eura koštalo pokretanje, nadogradnja i održavanje stranice, dok je popisivanje cijena za to razdoblje koštalo 46.600 eura. Pola godine nakon što je u povijest otišlo prvo internetsko oružje za praćenje cijena, već u veljači ove godine počelo se pričati o novom internetskom oružju koje je vlada odobrila na svojoj sjednici prošlog tjedna i startat će 15. svibnja.

To je oružje staro jedno desetljeće pa je pitanje je zbog čega je našoj Vladi trebalo ovoliko dugo vremena da otkrije izraelski model, posebno zbog toga što su sličan, nama u susjedstvu, razvili Talijani. U Izraelu je tako donesen zakon o transparentnosti cijena te su trgovački lanci od svibnja 2015. dužni objaviti svoje cijene na internetu i kontinuirano ih ažurirati. Nakon toga su neovisne web stranice počele nuditi besplatne usluge usporedbe cijena, razvile su se aplikacije koje omogućavaju uspoređivanje cijena između različitih trgovina skeniranjem kodova proizvoda čime se omogućava uvid u cijene konkurentskih trgovina. Italija ima digitalnu platformu za praćenje cijena i također se skeniranjem kodova proizvoda u supermarketima mogu doznati cijene tih proizvoda u drugim trgovinama.

Itai Ater i Oren Rigbi dvojica su izraelskih profesora koji su objavili istraživanje o prvoj godini primjene zakona o transparentnosti cijena i utjecaju na kretanje cijena. Njihova je analiza pokazala da su se cijene prvenstveno smanjile među lancima koji se smatraju skupljima te u supermarketima koji su se suočili s boljom lokalnom konkurencijom. Pad cijena varirao je po trgovinama i proizvodima, a cijene su pale od četiri do pet posto, prosječni je potrošač uštedio 27 dolara mjesečno, dok su trgovački lanci svaki mjesec gubili oko 46 milijuna dolara prihoda. Dvojica analitičara kažu da su informacije o cijenama postale dostupne potrošačima i medijima te su one pale jer je sve više potrošača koristilo web stranice za usporedbu cijena dok su mediji poticali trgovce na niže cijene.

Odluka Vlade

- Od 15. svibnja trgovac na svojim mrežnim stranicama javno objavljuje cjenike i pripadajuće podatke o proizvodima, uključujući: šifru proizvoda, marku proizvoda, neto količinu (masa, obujam, komad i sl.), maloprodajnu cijenu, jedinicu mjere, cijenu za jedinicu mjere, barkod, kategoriju proizvoda (hrana, piće, kozmetika, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine, proizvodi za kućanstvo).

- Trgovac ažurira cjenike jednom dnevno, najkasnije do osam sati ujutro za tekući radni dan.

- Trgovac pohranjuje i čuva objavljene cjenike na mrežnim stranicama te osigurava njihovu dostupnost 30 dana od dana objave.

- Trgovac obvezno omogućava uporabu softverskih alata i automatiziranih programa za prikupljanje podataka o cijenama proizvoda preko tehničkih rješenja koja omogućuju dohvaćanje podataka o maloprodajnim cijenama u realnom vremenu.

- Trgovac na prodajnom mjestu u prodajnom objektu jasno, vidljivo i čitljivo uz maloprodajnu cijenu ističe i dodatnu maloprodajnu cijenu, koja ne uključuje posebne oblike prodaje, a koju je za taj proizvod primijenio na dan 2. svibnja 2025.

- Pri oglašavanju trgovac obvezno ističe dodatnu cijenu kada je oglašava na letcima, plakatima, digitalnim oblicima oglašavanja u prodajnom objektu, na otvorenom, uključivo na mrežnim stranicama.

- Mjera objave važećih cjenika na mrežnim stranicama odnosi se isključivo na trgovce iz kategorija supermarket, hipermarket, diskontna prodavaonica te Cash&Carry, koji imaju uspostavljene mrežne stranice.

- Mjera obveznog isticanja dodatne cijene odnosi se sve subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na malo

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 22:20