StoryEditorOCM
HrvatskaUz satelit i AI

Hrvatski startup SeaCras: ‘Skeniraš i vidiš je li more čisto, ima li cvjetanja ili zamućenja.‘ Ovako su alarmirali Hvar

Piše Vijesti SD
26. listopada 2025. - 19:18

Mario Špadina, čelnik hrvatske tvrtke SeaCras, za tportal objašnjava kako koriste satelitske snimke visoke rezolucije i umjetnu inteligenciju za praćenje stanja mora: od kvalitete i onečišćenja do cvjetanja i ljudskih utjecaja poput sidrenja, devastacije pomorskog dobra ili urbanizacije.

SeaCras okuplja petnaestak interdisciplinarnih stručnjaka – od oceanografa i geografa do podatkovnih znanstvenika i komunikacijskih stručnjaka. Špadina ističe da su ponosni na to što su okupili neke od najboljih stručnjaka u tim područjima, piše Tportal.

image

Mario Špadina
 

Zvonko Pavić/Cropix

Globalno priznanje

Hrvatski startup već je prepoznat na globalnoj razini: Svjetski ekonomski forum uvrstio ih je među top pet inovatora regenerativne plave ekonomije 2024., a među top 10 europskih spacetech kompanija za 2025.

„Priznanja su važna, ali pravi pokazatelj uspjeha su problemi koje smo riješili i mladi stručnjaci koje smo uključili“, kaže Špadina.

SeaCras se natječe s tvrtkama iz Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, no tehnologija im je minimalno nekoliko godina ispred znanstvenog standarda. Primjenjuju sustave koji EU financira kroz Horizon projekte – od detekcije naftnih izljeva do podvodne buke.

image
Screenshot Seacras

Špadina o hrvatskoj startup sceni

"Hrvatska je maleno tržište te u većini slučajeva faza rasta inovativnih startupova nije moguća na domaćem terenu. Međutim, startup scena sustavno raste i ima vrhunskih stručnjaka i poduzetnih ljudi. Talenta i ideja ne nedostaje, a sve je više B2B i deep tech rješenja.

Ovim putem treba naglasiti da su ulaganja rizičnog kapitala u RH još uvijek jako mala, čemu dodatno negativno pridonosi tromost birokracije, pa su tako mnoge potencijalne investicije nerealizirane. Na sreću, mi smo preživjeli tzv. dolinu smrti, ali velika većina naših kolega iz generacije 2020. nije. Te su tvrtke ugašene. Statistika preživljavanja te ‘doline smrti‘ znatno je niža u RH nego u najrazvijenijim zemljama, a jedino se s njima želimo uspoređivati i natjecati jer je to osnova za globalnu relevantnost."

Primjena u praksi

Njihove analize koriste se u privatnom i javnom sektoru: marine, luke, parkovi prirode, državne institucije, pa čak i kruzerski sektor. Suradnici uključuju Institut "Ruđer Bošković", Institut za vode i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Posebno su ponosni na projekte javne koristi, poput kanala Planet First, gdje javnost dobiva pregled događaja i promjena u okolišu.

image
Screenshot Seacras

Interaktivni nadzor i QR kodovi

SeaCras je u travnju otkrio ozbiljno onečišćenje mora gorivom kod Hvara koristeći satelitski nadzor i AI. Sloj nafte na površini od osam hektara uključen je u znanstvenu studiju o zaštiti mora.

Tijekom ljeta pokrenuli su projekt u uvali Zavratnica kod Jablanca, gdje posjetitelji putem QR koda u stvarnom vremenu mogu provjeriti kakvoću mora.

„Turisti i lokalci vole jednostavnost – skeniraj i vidi je li more čisto, ima li cvjetanja ili zamućenja“, objašnjava Špadina.

Projekt je realiziran u partnerstvu sa Zadar Cruise Portom i zakladom Rewilding Velebit, omogućujući prvu primjenu ove tehnologije u zaštićenim obalnim područjima u Hrvatskoj. Projekt je nominiran za World Sustainable Travel & Hospitality Awards 2025.

image
Screenshot Seacras

Mario Špadina:

"Naš sustav danas može razlikovati tipove onečišćenja prema konvenciji MARPOL, poput naftnih derivata, crnih tankova, plastike i bioloških pojava (npr. cvjetanje mora) te integrira oceanografske pokazatelje, poput temperature, saliniteta i klorofila, kako bi pružio potpunu sliku stanja mora. Uz to, detektira plovila i plovne rute.

Naši podaci imaju golemu primjenu. Koriste ih državna tijela, javne ustanove, znanstvene institucije i privatni sektor za analizu i mitigaciju rizika, praćenje sidrišta te utjecaja urbanizacije i građevinskih radova, za izradu strategija zaštite okoliša, znanstvenih studija, transparentno informiranje javnosti i mnoge druge svrhe.

Integracija sa senzorima, dronovima i autonomnim plovilima već je u tijeku u više projekata. Suradnje s institutima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Norveškoj i drugim zemljama usmjerene su na stvaranje digitalnog blizanca mora, inteligentne platforme koja objedinjuje sve izvore podataka za praćenje i predviđanje stanja morskih ekosustava."

Tehnologija i analiza podataka

Analiza satelitskih podataka u malim uvalama zahtijeva preciznu kalibraciju s terenskim mjerenjima i višegodišnje treniranje AI modela. Sustav mora filtrirati i klasificirati svaki piksel, uzimajući u obzir refleksije obale, plovila, promjene svjetla i oblake.

„Ne pružamo samo podatke, nego znanje za njihovu interpretaciju i prijedloge konkretnih mjera za upravljanje područjima“, kaže Špadina.

Usporedba s europskim CleanSeaNetom pokazuje prednost SeaCrasa: njihov sustav koristi satelite veće rezolucije i češćih preleta, otkrivajući i manja onečišćenja koja CleanSeaNet ne bilježi.

image

Screenshot Seacras

Promjene mora i turizam

Satelitski podaci pokazuju povećanje cvjetanja, eroziju plaža i porast onečišćenja. Klimatske promjene i ljudski zahvati, poput kanalizacijskih izljeva i intervencija na plažama, dodatno utječu na stabilnost obale.

Špadina naglašava da tehnologija može mijenjati percepciju Hrvatske – od destinacije „sunca i mora“ do high-tech i održivog turizma, osobito za mlade putnike osviještene o ekologiji.

„Naša tehnologija omogućuje brzu detekciju incidenata, sanaciju i prevenciju. Cilj je regenerativni turizam – čuvanje i obnova okoliša“, kaže Špadina.

image
Screenshot Seacras

Žele postati globalni lider u monitoringu mora

"Ne bismo ovo radili da ne ciljamo visoko. Želimo proširiti tehnologiju i na druga staništa – jezera, rijeke, koraljne grebene, mangrove – te pridonijeti i u području obrane i sigurnosti, za što već radimo prve korake."

Svake godine razvijaju nove tehnologije i nadograđuju postojeće sustave, a svi članovi tima dijele viziju da će praćenje okoliša uskoro postati obvezno za sve koji ga koriste.

"Naš je cilj da se okoliš koristi odgovorno i s minimalnim negativnim utjecajem. Za financiranje rasta kontinuirano ulažemo vlastita sredstva, što je uz određene strateške investicije i sredstva EU-a rezultiralo time da smo i dalje kompletno domaći proizvod orijentiran na izvoz", ističe Špadina.

Hrvatska kao testni poligon plave ekonomije

SeaCras surađuje s međunarodnim inicijativama poput Svjetskog ekonomskog foruma, UN-ova Global Compacta i EU misije za obnovu oceana.

„Satelitima se više nitko ne može sakriti. Tek uključivanjem velikih sustava u pomorstvu, energetici i turizmu Hrvatska može kapitalizirati svoje resurse i postati hub za održive morske tehnologije“, zaključuje Špadina.

Filozofija tvrtke je jasna: tehnologija ne služi samo za upravljanje prirodom, nego za njezino razumijevanje i regeneraciju. Prepoznali su ih i Fondacija princa Alberta II. od Monaka, Future Investment Initiative Institut i Red Sea Global kao primjer regenerativnog turizma.

„Naš je cilj da se naša tehnologija koristi i za mjerenje pozitivnih učinaka odluka koje provodimo“, dodaje Špadina za Tportal.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. listopad 2025 19:38