„Nakon pada Berlinskog zida, sloma komunizma i raspada Sovjetskog Saveza otvorio se prostor za stvaranje novog međunarodnog poretka. Do sredine 90-ih godina to je bio pokušaj stvaranja globalnog kooperativnog poretka. Fukuyama je pričao o kraju povijesti i da će liberalna demokracija biti globalna vodilja svijeta. Rusija se pokušala uklopiti u takav poredak. Jeljcin je pokušao provesti vesternizaciju Ruske Federacije. Taj pokušaj, nažalost, nije uspio. Kada je imenovao Putina, odlazeći s funkcije, Jeljcin je rekao – dragi ruski narode, ispričavam vam se, nisam uspio”, kaže u Briefingu iskusni hrvatski diplomat Hido Biščević koji zadnjih godina obnaša funkciju hrvatskog veleposlanika u Republici Srbiji, a nedavno je objavio novu knjigu pod naslovom „Veliki slom, Zapad, Rusija i svijet bez poretka”, prenosi Jutarnji list.
„Nakon Jeljcina dolazi Putin i transformacija Rusije u ovo što imamo danas trajala je nekoliko desetljeća. Americi je trebalo jedva godinu dana da izađe iz tog međunarodnog poretka. Današnji međunarodni poredak je čista praznina ispunjena nepredvidivošću, kaosima, uništenim međunarodnim pravom, militarizacijom vanjskih politika...”, tvrdi Biščević, napominjući da su tri najveće sile na svijetu primjeri autoritarnih režima.
Nema istinske demokracije
Dodaje da manje od 10 posto svjetskog stanovništva danas živi u demokratskim poretcima i da je vrlo teško govoriti o istinskoj demokraciji u SAD-u kada vidimo što se događa u Minneapolisu i u kolikoj je mjeri marginalizirana uloga Kongresa i Senata, a pravosudni sustav ne reagira na mnoge stvari, piše Jutarnji list.
„Imamo multipolarni kompetitivni nered. Pred svijetom su dva pitanja – koliko će taj nered trajati, a drugo je kako će se Europa u tome snaći. Vidjeli smo u Davosu da se tek sada počinje oblikovati neka nova platforma za suočavanje Europske unije s novim globalnim okolnostima. Amerika, Rusija i Kina se bore za svoje maksimalističke pozicije i interesne zone.
I Panamski kanal i Dombas su borbe za ovladavanje ili morskim putevima ili teritorijima. Nitko ne može predvidjeti koliko će to trajati. U 17. stoljeću je u Europi trebalo 30 godina ratovanja da se dođe do Westfalskog mira kao prvog dokumenta koji uspostavlja neku vrstu međunarodnog prava i suvereniteta država”, podsjeća Biščević, koji ne vjeruje da bi moglo doći do rata svjetskih razmjera.
Doći će do ugroze malih naroda
„Prije će doći do toga da će tri velike sile, u pokušaju da osvoje dijelove svojih hemisfera, pokušavati ugrožavati manje narode. Umjesto one trojice na Jalti, ja danas vidim tri Monroea koji sjede za stolom”, zaključuje Biščević, dodajući da se promijenjena američka vanjska politika odražava i na funkcioniranje NATO saveza, koji je od 1945. bio kišobran Europe i zato je potrebno strateško sigurnosno i tehnološko resetiranje Europske unije. Smatra da opstanak NATO-a i EU-a nije ugrožen.
„UN dijeli sudbinu nekadašnje Lige naroda. U svijetu u kojem se više ne poštuje međunarodno pravo UN je ostao bez supstance vlastitog djelovanja. Mi u Hrvatskoj imamo pamćenje na Mačekovu izjavu da se, kada se veliki tuku, mali sakriju pod stol. Bojim se da više nema stola. Ne možeš se više sakriti. I zato je najbolje strateško opredjeljenje za Hrvatsku politika davanja doprinosa strateškom resetiranju i jačanju Europske unije”, ističe Biščević. Kada je riječ o Trumpovu Odboru za mir, ne čudi ga da je došlo do pokušaja stvaranja privatnih Ujedinjenih naroda. Prema njegovim riječima, Kina ima interes poštovati međunarodno pravo u najmanju ruku zbog Tajvana.
„Bio sam pred kraj Jeljcinove vladavine u Moskvi na jednoj večeri s potpredsjednikom ruske Dume koji mi je obrazlagao da će Rusija Americi predložiti da se ispod Beringova tjesnaca napravi tunel dugačak 80 kilometara koji će spojiti Rusiju i Ameriku, čime bi se spojili Istok i Zapad. Samo 20 ili 25 godina kasnije je počela utrka za Arktik. Trump neće zauzeti Grenland. Ne mogu to zamisliti. U Americi još uvijek postoje dosta značajne snage koje ne mogu zamisliti Ameriku kao osvajača. Ali, vidjet ćemo kako će se rasplesti odnosi na američkoj unutarnjopolitičkoj sceni. U politici ništa nije vječno”, kaže Biščević, koji smatra da će uspostava mira u Ukrajini najviše ovisiti o Ukrajincima koji stoje pred strašnom dvojbom između nagodbe i pravde. Pravda je očuvanje teritorijalnog integriteta, a nagodba odustajanje od dijela teritorija.
Širi se ratna zona
„Ukrajina, Moldavija i cijeli polumjesec koji ide sve do Kavkaza je zona između Istoka i Zapada koja je kroz stoljeća prelazila u ruke raznih zemalja. U Ukrajini je poginulo više od milijun ljudi, a na ruskoj strani oko milijun i pol. To je nekada bilo nezamislivo”, govori Biščević i naglašava da će budući odnosi između Rusije i Zapada, kao i sudbine mnogih drugih zemalja, ovisiti o tome kako će rat u Ukrajini završiti.
„Na zapadnom Balkanu je jedino Hrvatska stabilna zemlja. Sve ostale su u nedefiniranom položaju. Srbija je na raskršću i čeka rasplet sukoba u Ukrajini i budućih odnosa Istoka i Zapada. Geopolitičko opredjeljenje svaka zemlje utječe na njezin odnos sa susjedima. Za Hrvatsku je važno i kakva će na kraju biti konfiguracija u BiH. Imamo višegodišnju sporost Europske unije oko zapadnoga Balkana.
Iz te perspektive se tek sada može ocijeniti koliko je za Hrvatsku bilo značajno uskočiti u euroatlantske integracije. Održavanje nestabilnosti na zapadnom Balkanu odgovara Rusiji jer ni EU ni NATO nikada ne ulaze u nestabilna područja”, objašnjava Biščević, koji je gotovo siguran da neće biti američke vojne intervencije u Iranu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....