U Hrvatskoj živi oko 750.000 pretilih osoba, terapiju prima tek oko 2,5 posto oboljelih, a istraživanje o liječenju debljine, predstavljeno u utorak, pokazalo je da više od polovice ispitanika smatra da se lijekovi prečesto propisuju, a njihovu uporabu doživljava kao varanje.
Rezultati istraživanja "Prepreke u liječenju debljine u Hrvatskoj" pokazuju da većina građana prepoznaje prekomjernu tjelesnu masu kao javnozdravstveni problem, no debljina se još uvijek često ne percipira kao kronična bolest. Čak 57 posto ispitanika smatra da se lijekovi za liječenje debljine prečesto propisuju, a 56 posto njihovu uporabu doživljava kao varanje.
U liječenju debljine posljednjih se godina primjenjuju i lijekovi iz skupine GLP-1 agonista. Djeluju na regulaciju apetita i osjećaj sitosti, smanjuju unos hrane te, prema istraživanjima, kod dijela bolesnika smanjuju i kardiovaskularni rizik, objasnili su stručnjaci na panel-raspravi.
Istraživanje je provela tvrtka Novo Nordisk Hrvatska u suradnji s Ipsosom, uoči Svjetskog dana debljine koji se obilježava 4. ožujka te Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se obilježava 16. ožujka.
"Debljina je kronična i recidivirajuća bolest povezana s više od 220 različitih komplikacija, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i određene maligne bolesti", istaknula je dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu Sanja Klobučar.
Posebno rizičnim smatra se visceralno masno tkivo, odnosno dubinska mast smještena oko unutarnjih organa u trbušnoj šupljini. To masno tkivo metabolički je aktivno te potiče upalne procese u organizmu, čime se povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti.
Predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Silvija Canecki Varžić naglasila je da debljina nije isključivo pitanje osobne odgovornosti. "Organizam ima biološke mehanizme koji otežavaju dugoročno održavanje smanjene tjelesne mase. Hormonske i neuroendokrine prilagodbe mogu poticati osjećaj gladi i istodobno smanjivati potrošnju energije", rekla je Canecki Varžić.
Čak i umjereno smanjenje tjelesne mase može značajno smanjiti metabolički i kardiovaskularni rizik te pridonijeti boljoj kontroli bolesti, naglasio je predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Mladen Krnić, istaknuvši važnost ranog prepoznavanja problema.
Dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Tomislav Božek upozorio je na stigmatizaciju osoba s debljinom, koja često postaje prepreka traženju liječničke pomoći. Naglasio je da je debljina zdravstveni, a ne isključivo estetski problem.
"Potrebno je jačati svijest o prevenciji, pravodobnoj dijagnostici i dostupnosti terapije kako bi oboljeli mogli dobiti odgovarajuće liječenje i smanjiti rizik od razvoja pridruženih bolesti", istaknuo je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....