Istraga došla do zida? Crna Gora traži da se rasvijetle ratni zločini u Lori ‘92., Hrvatska traži odštetu za Morinj

Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore počet će idućeg ponedjeljka, 27. siječnja razgovore o otvorenim pitanjima. Dok Hrvatska traži obeštećenje za svoje državljane koji su tijekom napada na Dubrovnik zatočeni u koncentracijskom logoru Morinj, crnogorska javnost i nevladine udruge od svoje vlade sve glasnije zahtijevaju da od Hrvatske zatraži procesuiranje zločina u splitskoj Lori gdje je u mučenjima stradalo 14 pripadnika bivše JNA iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, koji su zarobljeni na hercegovačkom ratištu 1992. godine i koji su, sumnja se, ubijeni u splitskom Vojno-istražnom zatvoru "Lora".

– Crna Gora bi na predstojećim bilateralnim razgovorima s Hrvatskom o rješavanju otvorenih međudržavnih pitanja trebala barem spomenuti temu splitskog logora "Lora" i izrazi očekivanje da tamošnje Državno odvjetništvo saopći rezultate izviđanja koje više od 16 godina provodi u tom predmetu... HRA (Akcija za ljudska prava) je u ožujku prošle godine, s nevladinom organizacijom "Documenta" iz Zagreba, nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu dostavila svjedočenja o svirepom mučenju zatvorenika iz Crne Gore u "Lori". Radi se o dokumentarnom filmu "Zlo proljeće ‘92" Televizije Nikšić, u kom svjedoci opisuju scene mučenja i poimenice navode direktne mučitelje crnogorskih državljana... Međutim, do danas nemamo baš nikakve informacije o stanju u tom predmetu, što navodi na zaključak da zapravo i nema volje za njihovo procesuiranje, iako su od mučenja u "Lori" ljudi i smrtno stradali – kazala je za nezavisni dnevnik Vijesti Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman prošlog je tjedna posjetio školski jedrenjak ‘Jadran‘ čije vlasništvo Hrvatska osporava Crnoj Gori

 

Ahmet Kalajdžić

Još uvijek nema konkretne informacije hoće li to pitanje zaista i biti otvoreno u predstojećim razgovorima, no kako smo doznali na splitskom Županijskom državnom odvjetništvu, izvidi "radi utvrđivanja okolnosti stradavanja pripadnika nikšićko-šavničke skupine" još uvijek se provode, iako je istraga, čini se, "došla do zida".

‘Govorio o patnjama‘

Za sada je poznato da su crnogorski rezervisti navodno nakon zarobljavanja bili u Lori nekoliko dana, bar kako je to tvrdila jedna osoba koja ih je spomenula prilikom obavijesnog razgovora kazavši da su "u Lori bili neki Crnogorci".

Njihova su tijela kasnije pronađena na raznim lokacijama u BiH te bi istraga trebala pokazati gdje su ubijeni, je li u Lori pa su tijela prebačena u drugu državu, ili su Loru napustili živi pa su kasnije ubijeni. Problem je što u evidencijama MORH-a, kako doznajemo, ne postoji podatak da su ti ratni zarobljenici uopće bili u Lori.

Zaljev u Boki

/Shutterstock

– ŽDO Split od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. godine i sprovedeni u vojno-istražni centar "Lora" u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitili Ženevska konvencije i zakoni Republike Hrvatske. Oni su bili ratni zarobljenici, koji su, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja – Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić.

Međunarodni Crveni križ je od njih četrnaestorice, u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u kolovozu 1992. godine razmijenjen u vrlo teškom psihofizičkom stanju. Godinu dana kasnije umro je u Nikšiću. Posmrtni ostaci dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno. Dostavljeni dokumentarni film TV Nikšić sadrži i svjedočenje jednog od preživjelih zarobljenika iz Crne Gore, Veselina Bojovića. On je u filmu govorio o patnjama koje je osobno preživio, ali i o teškom zlostavljanju pripadnika nikšićko-šavničke grupe. Smatramo da ŽDO Split mora istražiti i procesuirati mučenje svih crnogorskih državljana, koji su u tom logoru bili izloženi mučenju, a posebno i onih čija su tijela zatim pronađena na teritoriju Bosne i Hercegovine – stoji, uz ostalo, u dopisu kojeg su HRA i "Documenta" poslale krajem lipnja prošle godine splitskom ŽDO-u.