Iz Europe alarmiraju: Hrvatska bi mogla postati meta napada u budućnosti, jedan objekt prvi je na udaru

Uz europska nastojanja u jačanju i stabiliziranju obrambenog sustava, i opskrba energijom mora biti jaka, stabilna i sigurna. To znači da energetska infrastruktura ne može biti samo tržišna kategorija ili sredstvo provedbe, nego mora postati ključna infrastruktura, odnosno pitanje nacionalne sigurnosti.

To je zaključak posebne analize pripremljene za Europski parlament. U njoj se navodi i da su zemlje koje svoju energetiku i dalje promatraju kroz ekonomske, a ne sigurnosne uvjete, izložene povećanim rizicima. Pritom su LNG terminali objekti koje bi trebalo posebno štititi. To je, zapravo, i upozorenje za Hrvatsku, piše Lider.

U dokumentu se zaključuje da svaka "rupa" u energetskom sustavu utječe na bojišnicu, ali i na vojnu industriju. Najvažniji je zaključak ipak da se energija više ne može smatrati logističkom stavkom, nego strateškom varijablom, pa bi europska obrambena industrija, koja je suočena s rekordnim narudžbama i političkim pritiscima, mogla pokleknuti bez stabilne, samostalne i sigurne opskrbe energentima.

LNG terminal Omišalj

Denis Lovrovic/Afp

Hibridni napadi

Europa se, naime, suočava ne samo s rastućim cijenama i nestabilnim opskrbnim lancima, nego i s povećanim rizikom od sabotaža i hibridnih napada, poput napada na Sjeverni tok. Obrambena industrija u takvim okolnostima postaje ranjiva gotovo jednako kao i civilni sektor.

Sabotaže plinovoda i podmorskih kabela, te napadi na energetsku infrastrukturu jasan su znak da su plinovodi, LNG terminali, elektroenergetski interkonektori i skladišta energije postali legitimne mete u suvremenim sukobima. Takva bi infrastruktura, stoji u analizi, trebala biti pod pojačanim nadzorom sigurnosno-obrambenih službi, jer se praktički radi o prvoj liniji bojišnice u hibridnom ratovanju.

U tom kontekstu LNG terminali, poput onog na Krku, te drugi energetski tokovi i strateške zalihe, poput, primjerice, Janafa ili skladišta plina Okoli, postaju instrumenti geopolitičke moći, odnosno sredstva jačanja, ali i ugrožavanja mogućnosti države da zaštiti vlastitu industriju i osigura stabilan gospodarski rast.

LNG terminal Omišalj

Denis Lovrovic/Afp

Ključne poruke

Poruka analize napravljene za Europski parlament fokusira se na čvršću suradnju obrambenog sektora, energetskih kompanija i znanstvenih institucija. Pritom je Europa pred dvojbom hoće li transformirati svoj energetski sustav tako da podupire otpornost industrijskog i obrambenog sektora ili će se prepustiti geopolitičkim tijekovima i time ostati bez toliko puta spominjane strateške autonomije. 

Za Hrvatsku to znači da bi trebala ozbiljno početi shvaćati da LNG terminali, naftovodi i ostala energetska infrastruktura nisu samo energetski projekti, niti služe zadovoljavanju postavljenih ciljeva, nego su pitanje nacionalne sigurnosti.