Provjerite osoblje iranskih veleposlanstava. U njima rade pripadnici Revolucionarne garde sa zadatkom prikupljanja obavještajnih podataka i potpore terorizmu. Takav je apel ovih dana Hrvatskoj i europskim zemljama uputio veleposlanik Države Izrael Gary Koren. On je ustvrdio da iranski režim diljem Zapada ima "ćelije spavača", pritom upozorivši i da Hrvatska "s druge strane granice", u Bosni i Hercegovini, ima mnogo pobornika iranskog režima.
Koren je Hrvatsku pozvao da u potpunosti prekine diplomatske odnose s Iranom: ne samo da povuče veleposlanika, nego i zatvori veleposlanstvo RH u Teheranu. I objavi da očekuje zatvaranje iranskog veleposlanstva u Zagrebu.
Takva poruka nije previše dobro sjela ni vlasti ni oporbi u Hrvatskoj. U emisiji Hrvatskog radija voditeljice Silvije Bionde Njikoš, posvećenoj ratu na Bliskom istoku, i Davor Ivo Stier iz HDZ-a i Joško Klisović iz SDP-a složili su se da odluke o protjerivanju diplomata suvereno donosi jedino i isključivo Republika Hrvatska.
Pa je u međuvremenu i Koren pojasnio svoje stavove.
Proglašavanje špijunima
– Naravno da je Hrvatska potpuno suverena država koja donosi vlastite odluke u bilo kojem području. Izrael je također suverena država koja donosi vlastite odluke, a to uključuje i pozivanje naših prijatelja na prekid odnosa s iranskim ubilačkim režimom koji je veliku zemlju pretvorio u carstvo zla – objavio je na na platformi X veleposlanik Izraela.
Pitali smo Franu Krnića, bivšeg veleposlanika RH u Čileu i jednog od doajena hrvatske diplomacije, jesu li takvi prijedlozi uobičajeni u diplomatskom svijetu. I je li se i sam ratnih devedesetih susreo s takvim zahtjevima od strane Srbije.
– U to vrijeme, koliko se sjećam, nije bilo takvih pokušaja. U početku, kad je rat Srbije prema Hrvatskoj počeo, nije ni postojala nikakva diplomatska relacija između Hrvatske i Srbije. U to se vrijeme cjelokupna jugoslavenska diplomacija izjašnjavala prema svojim matičnim republikama. Neki pozitivno, a neki negativno. Od ukupno 11 veleposlanika koji su na te pozicije došli na temelju hrvatskih odluka, sedmero se izjasnilo za hrvatske interese, tri se veleposlanika uopće nisu izjasnila, a dva su bila protiv politike Hrvatske u tom trenutku. To se isto događalo i među diplomatima iz Srbije u to vrijeme – pojašnjava Krnić.
Primjera u kojima bi veleposlanik jedne države od zemlje domaćina tražio da provjerava ili protjeruje diplomate druge zemlje tada nije bilo.
– To, naravno, nije prvi put u svjetskoj diplomaciji da se određene diplomatske grupe jednostavno proglašavaju špijunima. Takve se prakse rade kako bi se zatvorila ili na dno povukla diplomacija neke zemlje, i na taj način ograničila joj se mogućnost diplomatske aktivnosti – ističe Krnić.
Odluku o tome donosi država domaćin.
I reciprocitet je važan
– U slučaju takvih prozivanja ključno je u kojem smjeru odluči ići domaćin. Hoće li te prigovore jednostavno negirati, hoće li odlučiti da se ne pridržava tih savjeta ili će ih prihvatiti. Moje mišljenje na temelju nekih sličnih situacija otprije je da država domaćin na kraju ipak ne donosi takve odluke – zaključuje ovaj nekadašnji diplomat.
Hrvatska je u ožujku 2018. protjerala jednog ruskog diplomata iz veleposlanstva u Zagrebu. Taj je potez bio dio koordinirane akcije država EU-a i NATO-a nakon trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji. Rusija je ubrzo uzvratila udarac, a persona non grata u Rusiji nije proglašen nijedan djelatnik hrvatskog veleposlanstva u Moskvi, nego Rina Eterović Goreta, šefica kabineta u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Puno veći zalogaj bila je Putinova agresija na Ukrajinu. Hrvatska je 11. travnja 2022., ponovno u koordinaciji s ostalim državama članicama EU-a i NATO saveza, protjerala 24 zaposlenika ruskog veleposlanstva u Zagrebu. Među njima 18 diplomata i šest članova administrativnog i tehničkog osoblja. Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Andrej Nesterenko taj je potez nazvao "političkom ludosti" i "nožem u leđa" rusko-hrvatskim odnosima, navodeći da je među protjeranim diplomatima i gospodarski savjetnik koji je bio zadužen za poslovne veze i turizam između dviju zemalja, kulturni ataše, djelatnici vojnog izaslanstva te drugi tajnik veleposlanstva uključen u humanitarni projekt donacije knjižnice za Petrinju nakon potresa.
U studenome 2023. Srbija je protjerala hrvatskog diplomata Hrvoja Šnajdera iz veleposlanstva u Beogradu, optuživši ga za špijunažu. Hrvatska je odgovorila recipročnom mjerom i savjetnika srbijanskog veleposlanstva u Zagrebu Petra Novakovića proglasila personom non grata te mu naredila da napusti zemlju.
Sve te odluke donijela je Hrvatska kao zemlja domaćin. Neke u dogovoru s partnerima iz Europske unije i NATO-a, a neke kao odgovor na postupak druge države.
Na kraju, odluke o tome koga ćeš ugostiti, a koga ne, ipak se donose kod kuće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....