U cijeloj Europskoj uniji od sutra na snagu stupa nova obvezna provjera primatelja za sve bankovne transfere, poznata kao Verification of Payee (VoP). Ovaj mehanizam, popularno nazvan "semafor provjera", osmišljen je kako bi drastično smanjio rizik od prijevara i pogrešnih uplata, te ojačao povjerenje korisnika u digitalne platne transakcije. Ova obveza proizlazi iz Uredbe o instant plaćanjima (IPR), no ključno je naglasiti da se ne odnosi samo na instantne, već na sve kreditne transfere u eurima unutar EU-a, piše Večernji list.
U praksi, to znači da će prije autorizacije bilo kakvog plaćanja sustav automatski provjeriti podudaraju li se ime i prezime primatelja koje je unio platitelj s imenom vlasnika IBAN-a zabilježenim u banci primatelja. Cilj je spriječiti da novac, bilo greškom ili zbog prijevare, završi na pogrešnom računu. Srž novog sustava je takozvana "semafor provjera", koja platitelju u stvarnom vremenu pruža jasan i nedvosmislen signal o ispravnosti unesenih podataka. Sustav funkcionira kroz tri glavna signala. Prvi je zeleni signal, odnosno "podudaranje" (match), koji potvrđuje da se uneseno ime i IBAN savršeno poklapaju s podacima primatelja. U tom slučaju, platitelj može sa sigurnošću nastaviti s transakcijom.
Drugi je žuti signal, poznat kao "blisko podudaranje" (close match), koji se aktivira kada postoji manja neusklađenost, poput tipfelera, korištenja nadimka ili skraćenice. Sustav će tada upozoriti platitelja na razliku i ponuditi mu točno ime vlasnika računa povezanog s unesenim IBAN-om, nakon čega korisnik može sam odlučiti hoće li nastaviti s plaćanjem.
Treći i najvažniji signal je crveni, odnosno "nema podudaranja" (no match), koji jasno ukazuje da uneseni podaci ne odgovaraju vlasniku računa. Ovo je snažno upozorenje na moguću prijevaru ili veliku pogrešku. Postoji i četvrta kategorija, "ostalo" (other), koja se koristi u situacijama kada provjera iz tehničkih razloga nije moguća.
Do sada je odgovornost uglavnom bila na platitelju, no nova regulativa to mijenja. Ako pružatelj platnih usluga ne ponudi VoP provjeru ili ne obavijesti korisnika o ishodu provjere, a novac završi na pogrešnom računu, banka platitelja bit će dužna u potpunosti nadoknaditi iznos i vratiti račun u stanje prije transakcije. S druge strane, ako korisnik dobije crveno ili žuto upozorenje o neusklađenosti podataka, ali unatoč tome svjesno odluči autorizirati plaćanje, odgovornost za eventualni gubitak snosi isključivo on.
Usluga će biti potpuno besplatna i integrirana u sve kanale plaćanja, od internetskog i mobilnog bankarstva do API sučelja. Ipak, očekuje se da će u početnom razdoblju doći do određenog "trenja" u korisničkom iskustvu. Korisnici bi mogli dobivati upozorenja o neusklađenosti za uplate prema primateljima koje imaju spremljene godinama, ako su imena unesena nepotpuno ili s nadimcima. Stoga će biti ključno da korisnici ažuriraju svoje predloške za plaćanje, a tvrtke i obrtnici morat će osigurati da na svojim računima i ponudama navode točan i potpun naziv vlasnika računa, identičan onome registriranom u banci. Iako će to zahtijevati period prilagodbe, dugoročna korist u vidu drastično smanjenog rizika od financijskih gubitaka daleko nadmašuje početne neugodnosti.
Jedan od ključnih zahtjeva je sposobnost sustava da odgovore na upite isporuči u svega nekoliko sekundi, čak i pri velikom opterećenju, kao što su masovna plaćanja. To postavlja visoke zahtjeve na performanse i dostupnost postojećih bankarskih sustava. Nadalje, razvoj sofisticiranih algoritama za usporedbu imena, koji moraju biti sposobni prepoznati razlike između manjih tipfelera i stvarnih nepodudaranja, ključan je za izbjegavanje lažno negativnih ili lažno pozitivnih rezultata. Kvaliteta podataka u naslijeđenim sustavima banaka također može predstavljati prepreku. Kako bi se osigurala interoperabilnost i dosljednost diljem jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA),Europsko vijeće za plaćanja (EPC) objavilo je detaljan pravilnik (VoP Scheme Rulebook) koji definira tehničke i operativne standarde, stvarajući tako zajednički "jezik" za sve sudionike, piše Večernji list.
Od 9. listopada sve banke dužne su svojim klijentima nuditi slanje i primanje nacionalnih i prekograničnih instant plaćanja. Kreditni transfer je prijenos novčanih sredstava s jednog bankovnog računa na drugi, koji inicira platitelj – primjerice, kod uobičajenih plaćanja kojima potrošači sa svojih bankovnih računa podmiruju dospjele obveze za komunalne usluge, električnu energiju, telefon i sl. To je vrlo čest način bezgotovinskog plaćanja u svakodnevnom životu, koji se izvršava internetskim bankarstvom odnosno, mobilnim aplikacijama ili u poslovnici banke, Fine ili Hrvatske pošte. Instant plaćanja mnogo su brža alternativa "običnim" plaćanjima jer omogućuju prijenose novčanih sredstava s računa na račun za najviše 10 sekundi, u bilo kojem trenutku i na bilo koji dan u godini, priopćio je HNB.
Uredbom je, među ostalim, bankama uvedena i obveza da pri zadavanju svih kreditnih transfera, uključujući instant i obična plaćanja, omoguće platitelju provjeru naziva primatelja plaćanja. Ako je primatelj fizička osoba, provjera se odnosi na njegovo ime i prezime. Na taj način platitelj može provjeriti odgovara li uneseni naziv primatelja osobi ili poslovnom subjektu kojem namjerava izvršiti plaćanje. Cilj je ove usluge smanjiti prijevare, povećati sigurnost plaćanja i ojačati povjerenje građana u usluge plaćanja na jedinstvenom tržištu EU.
Na domaćem tržištu klijenti banaka već dugi niz godina imaju mogućnost automatskog popunjavanja naziva primatelja plaćanja, ali samo ako se radi o nacionalnim transakcijama kod kojih je primatelj plaćanja domaći poslovni subjekt (npr. za račune komunalnih i ostalih poduzeća, račune državnog proračuna i druge račune Republike Hrvatske, javnih tijela i tijela regionalne samouprave, račune obrtnika, itd.). Navedeno popunjavanje provodi se kroz mobilno bankarstvo i internetsko bankarstvo pojedinih banaka koje klijentima omogućuju automatski prikaz i/ili upis naziva primatelja plaćanja poslovnog subjekta nakon unosa njegova IBAN-a u nalog za plaćanje. Banke to omogućuju na osnovi podataka iz Jedinstvenog registra računa (JRR). Na taj se način osigurava da se uneseni naziv uvijek podudara s pripadajućim IBAN-om primatelja.
Pri tome većina plaćanja, odnosno kreditnih transfera koji se svakodnevno izvrše u Republici Hrvatskoj, upravo i jesu plaćanja u korist računa domaćih poslovnih subjekata koji se vode u evidenciji JRR-a. Za sve ostale kreditne transfere (nacionalne kreditne transfere prema fizičkim osobama i sve prekogranične kreditne transfere) primjenjivat će se postupak provjere naziva primatelja plaćanja putem razmjene poruka među bankama, kako je regulirano Uredbom, stoji u priopćenju HNB-a.
Banke su dužne klijentima omogućiti provjeru naziva svih primatelja plaćanja – fizičkih i pravnih osoba – koji imaju račun bilo gdje u EU, odnosno u Europskom gospodarskom prostoru (EGP obuhvaća, uz države članice EU, Island, Lihtenštajn i Norvešku). Kada pri zadavanju naloga za plaćanje platitelj unese broj računa (IBAN) i naziv primatelja plaćanja, njegova banka automatski šalje upit banci primatelja plaćanja da provjeri je li upisani naziv primatelja plaćanja točan, tj. odgovara li upisani naziv primatelja plaćanja upisanom broju računa (IBAN-u) primatelja plaćanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....