Josip Kelemen iz potrošačke platforme “Halo, inspektore” pozvao je građane na još veći bojkot idućeg petka, odnosno suzdržavanje od svih oblika kupovine proizvoda i usluga.
“Nemojte ići u banke, izbjegavajte dostavljače. I oni su dio cjenovnog porasta. Nemojte točiti gorivo, nemojte kupovati karte, nemojte putovati i nemojte kupovati online. Nemojte ići u drogerije…”, apelirao je Kelemen. Osokoljeni rezultatima prošlotjednog bojkota, s platforme “Halo, inspektore” pozvali su i na jednotjedni bojkot triju trgovačkih lanaca – Lidla, Eurospina i DM-a, ali i tri proizvoda – Coca Cole i ostalih gaziranih pića, flaširane vode te deterdženta za posuđe.
Rezultat bojkota prošloga petka bio je 44 posto manji promet u trgovinama nego prethodnog petka te 53 posto manji iznos ukupno izdanih računa. Građani su toga dana potrošili 36,74 milijuna eura manje nego tjedan dana ranije.
Može li građanska akcija poput ove ispuniti cilj i prisiliti trgovce da smanje cijene?
Na to pitanje poznati ekonomist i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić za N1 televiziju kaže da je bojkot bio “reakcija iz srca”, ali da tržite ne mogu dovesti u red prosvjedi, nego država, odnosno Vlada.
“U Hrvatskoj ima puno naivnog srca i puno reakcije iz tog srca, ali nema suštine. Ovo zbog čega se prosvjeduje, to je odgovornost Vlade. Vlada ima instrumente i politike kojima može dovesti tržište u red. Prosvjedi to neće učiniti niti je to posao građana. Oni jednom neće otići u kupovinu. Drugi puta će otići u neki drugi kvart, a već treći put kupovat će tamo gdje inače kupuju”, smatra Jurčić.
Kad sustav nije razrađen, dodaje, onda se dogode akcije “po kratkom postupku” na kojima se, kako kaže, čuju “argumenti koji to nisu, ali lijepo zvuče”.
“Država je tu da svojim politikama utječe na strukturu gospodarstva i na strukturu tržišta. A mi nemamo politiku ni za jedno ni za drugo. Vlada ne može na tržištu reagirati s domaćim robama jer ih nema, a lanac proizvodnje u stranoj zemlji kontrolira strana vlada, tako da o cijenama možemo samo pričati. Država si je to sama dopustila jer nije razvila institucije koje bi omogućile optimalnu strukturu tržišta ili barem najbližu optimalnoj. Pa ako postoji monopol, da bude transparentno reguliran, a ako postoji oligopol, da se ne dozvole ni javni ni tajni sporazumi”, objašnjava.
Država, kazao je Jurčić, ima instrumente i ovlasti, a bojkot trgovina “reakcija je naroda koji može samo žaliti se”.
Na pitanje koje bi institucije trebale dovesti tržište u red, Jurčić je za N1 odgovorio da je to ponajprije Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
“Postoje međunarodni zakoni i uredbe prema kojima svatko tko ima trgovinu između svoje vlastite firme u dvije zemlje mora imati pravilnik o transfernim cijenama pa da se može vidjeti koje su to cijene u svakoj zemlji. No mi nismo razvili institucije i procedure da se zaštitimo od neopravdanog povećanja cijena. U Sloveniji to rade puno bolje od nas pa su zato i bolji s cijenama, iako su manje tržište. Hrvatska nema tu čvrstinu institucija. Zato je ovdje slobodno lovište”, ističe.
Jurčić također napominje da postoji i dublji ekonomski mehanizam u tome.
“Ulaskom u eurozonu transakcije između Europe i nas sada su lakše i većina trgovaca koji nam izvoze i prodaju robu, svoju zaradu, ekstraprofit, ostave u inozemstvu. Ako u Europi nešto košta 80 eura, taj će iz svoje europske firme svojoj hrvatskoj firmi fakturirati to po 100 eura pa mu 20 eura automatski ostane tamo. Onda će na tih 100 eura uračunati 20 posto za troškove i zaradu i ostat će mu dva, tri posto. Pa kad gledamo, vidimo da je on u Hrvatskoj zaradio tih dva ili tri posto, ali je zbog globalizacije i transfernih cijena sebi drugdje već ostavio 20 posto”, objasnio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....