Splitski KBC, druga po važnosti hrvatska bolnica, kojoj gravitira zasigurno najviše stanovnika u RH, ali i ljudi iz velikog dijela Hercegovine i koja je najopterećenija hrvatska bolnica u ljetnim mjesecima po Listi kvalitete upravljanja Hrvatske liječničke komore (HLK) nalazi se na nezavidnom 29 mjestu u RH.
Iza nje, od osam hrvatskih KBC-a i KB-a nalaze se samo KBC Rijeka (30) i KB Dubrava (35). Ni ostali hrvatski KBC-i i KB-i nisu postigli zavidne rezultate pa je tako KBC Osijek na 12. mjestu, KBC Sestara milosrdnica 13., KB Merkur 16., KB Sveti Duh 22. i KBC Zagreb, koja je kao najvažnija, najveća i najopremljenija bolnica u Hrvata tek 26. od 39 bolnica. Dakle, na ovoj listi, među prvih deset bolnica u Hrvatskoj nema nijedan KB ili KBC.
To su rezultati drugog vala ovog istraživanja, provedenog krajem 2024. godine, koje je objavila Hrvatska liječnička komora (HLK), a koji se odnose na bolničke liječnike. Kroz više od 100 pitanja raspoređenih u pet modula, bolnički liječnici ocjenjivali su uvjete rada, kvalitetu upravljanja, edukaciju, sigurnost i druge aspekte radne svakodnevice. Bolnice su rangirane na temelju dva kompozitna indeksa – kvalitete upravljanja i uvjeta rada – koji su izračunati iz odgovora liječnika. Što je niža vrijednost indeksa, to bolnica ima bolju poziciju na rang-listi.
Studija, kao i u prvom valu istraživanja provedenom 2022. godine, pokazuje da bolnički liječnici upravljanje i uvjete rada u općim i specijalnim bolnicama ocjenjuju kao kvalitetnije od velikih bolnica. Naime, prvih deset mjesta oba indeksa zauzimaju upravo specijalne i opće bolnice. Jedina velika bolnica koja se plasirala među prvih deset je KB Dubrava (9. mjesto prema indeksu radnih uvjeta). Najbolje rangiran klinički bolnički centar po indeksu kvalitete upravljanja je KBC Osijek (12. mjesto), a po radnim uvjetima KBC Rijeka (14. mjesto).
“Zadovoljni smo visokim odazivom liječnika što pokazuje i povjerenje u HLK kao instituciju. Liječnici su, kao nositelji zdravstvene skrbi, ključna interna skupina za ocjenjivanje kvalitete bolničkih ustanova. HLK planira nastaviti provoditi ovo longitudinalno istraživanje svake dvije godine“, rekao je dr. Ivan Raguž, voditelj projekta i član Izvršnog odbora HLK-a.
Studija također donosi zabrinjavajuće uvide u radnu svakodnevicu liječnika. Više od polovice liječnika nezadovoljno je s vremenom koje ima za pacijente (55 %) i pokrivaju istodobno više radilišta (55 %). Tek svaki treći liječnik (36 %) medicinsku opremu u bolnicama smatra odgovarajućom, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom. Samo 31 % liječnika zadovoljno je komunikacijom ravnatelja, dok su liječnici nešto zadovoljniji (46 %) komunikacijom izravno nadređenog. U proteklih godinu dana svaki treći liječnik bio je izložen verbalnom vrijeđanju, dok je situacija s vrijeđanjem i prijetnjama kod liječnica još i gora. One znatno češće osjećaju i sindrome burnouta, poput emocionalne iscrpljenosti i osjećaja izgorjelosti zbog posla, premorenost i manjak energije.
Druga lista koja je napravljena tijekom istraživanja jest ona o kvaliteti upravljanja prema rangu bolnice. Postoje dvije liste i to ona na kojoj su samo KB-i i KBC-i i ona na kojoj su ostale bolnice u Hrvatskoj. Na ovoj, koja najviše zanima prosječnog hrvatskog građanina, a na kojoj su KB-i i KBC-i prva po kvaliteti upravljanja je KBC Osijek, potom slijede KBC Sestara milosrdnica, KB Merkur, KB Sveti Duh, KBC Zagreb, KBC Split, KBC Rijeka i KB Dubrava. Splitska bolnica opet nije najbolje pozicionirana i zasigurno bi mogla bolje.
A, da uvijek može biti gore i kada to mislite da nije moguće, može se vidjeti na rang listi uvjeta rada, gdje je KBC Split također loše plasiran.
Na toj listi, među 39 hrvatskih bolnica splitska bolnica se nalazi na 23. mjestu, a ispred nje su KB Dubrava (9), KB Merkur (13), KBC Rijeka (14), KBC Sestara milosrdnica (15), KBC Zagreb (19), KBC Osijek (20) i KBC Sveti Duh (22). Na rang listi uvjeta rada samo među KB-ima i KBC-ima splitska bolnica je nažalost zadnja, odnosno osma.
Međutim potrebno je istaknuti jednu nepobitnu činjenicu. Ovakvi rezultati su u neku ruku i očekivani. Naime, nije isto upravljati javnozdravstvenom ustanovom, u ovom slučaju bolnicom, u kojoj je zaposleno 3500 ili 4000 zaposlenih i bolnicom u kojoj je zaposleno recimo 50-tak ljudi. Kud i kamo je lakše, bezbrižnije upravljati manjim sustavom, koji više izgleda kao malo veća obitelj, nego sa sustavom koji prije sliči na tvornicu punu zaposlenika.
Kako je KBC Osijek najbolje plasirana bolnica od svih KBC-ova bio je red da nazovemo njihovog ravnatelja i da ga priupitamo što im znači ovo vrlo dobro 12. mjesto, između 39 hrvatskih bolnica?
- Neka se prave liste dobro je to za razvijanje zdrave konkurencije i ako je namjera dobra, da se među ljudima (liječnicima, medicinskim sestara...) stvara dobra, pozitivna konkurencija i ako je namjera da se svi u zdravstvenom sustavu poboljšamo, ja sam za stvaranje takvih lista. Naravno, cilj nam je svima isti, a to je da budemo od što veće pomoći našim pacijentima. Na kraju krajeva oni su najvažniji. Mi se u Osijeku trudimo biti što bolji, pa onda kako ispadne, a mislim da se istu stvar trude i sve naše kolege diljem Hrvatske. No, moram naglasiti da nisam zadovoljan visokim 12 mjestom, jer ja želim da KBC Osijek bude najbolja bolnica u Hrvatskoj i sve radimo da dostignemo taj cilj. Mala je utjeha što smo najbolje plasirani među hrvatskim KBC-ima. Znate u mladosti sam rekreativno igrao nogomet, bavio se sportom i uvijek sam htio biti prvi, najbolji. Tako je i sada u mome poslu. Raduje me i ne iznenađuje što je Opća županijska bolnica (OŽB) u Požegi visoko plasirana na drugom mjestu na listi kvalitete upravljanja, dok je na listi kvalitete upravljanja prema rangu prva, jer su oni izuzetno dobro organizirani, vrlo pametno rade i imaju izuzetno dobro vodstvo. Tamo smo odlazili i mi liječnici iz KBC Osijek, pregledavali ljude u ambulanti požeške bolnice, kako ti ljudi-pacijenti ne bi morali putovati do Osijeka i na taj smo im način umnogome pomagali. E, to je približavanje medicine ljudima i tom smjeru medicina mora ići, da bude što pristupačnija i bliža ljudima, rekao nam je kardiokirurg doc. dr. sc. Krunoslav Šego, ravnatelj KBC-a Osijek.
A, nazvali smo i doc. dr. sc. Ivana Vukoju, specijalistu interne medicine, subspecijalistu gastroenterologije, ravnatelja OŽB Požega, koja je druga na listi kvalitete upravljanja i prva na listi kvalitete upravljanja prema rangu bolnice.
- Ja mogu samo reći da je to rezultat dugogodišnjeg i kontinuiranog rada naših djelatnika i ulaganja u naše djelatnike. Između ostalog povećali smo i broj liječnika za 20 i naši djelatnici rade puno i vjerujem da svi oni vole raditi svoj posao. Jesmo li zadovoljni drugim mjestom? Vjerujte, nismo se puno bavili tim stvarima, važno nam je da imamo dobru i pravovremenu uslugu našim pacijentima, jer je svaki pacijent primaran u našem fokusu. Iskreno se nadam da ova godina, po ovim rezultatima za OŽB Požegu neće biti samo jedna izolirana godina i da ćemo tako visoko kotirati i idućih godina - rekao je doc. dr. sc. Ivan Vukoja.
I dok neki slave svoj uspjeh dobrim plasmanom na listama HLK-a, u KBC-u Split baš i nemaju razloga za proslavu. Naravno, trebalo je dobiti i našu domicilnu zdravstvenu ustanovu koja je zasigurno, kako smo već napisali najopterećenija hrvatska bolnica, pravi "zdravstveni rudnik", u kojemu zaposlenici "padaju s nogu" od posla, što će se najbolje vidjeti u sljedećim mjesecima kada "pola svijeta" dolazi u Dalmaciju na godišnji odmor.
I od njih smo tražili komentar lista HLK-a i dobili smo odgovor od izv. prof. dr. sc. Krešimira Dolića, ravnatelja KBC Split.
- Teško je uspoređivati sve bolničke ustanove u Hrvatskoj jer se upravljanje i uvjeti rada uvelike razlikuju u općim i specijalnim bolnicama ili u kliničkim bolničkim centrima. U obzir se mora uzeti kompleksnost svih ustanova i specifične okolnosti u kojima svaka od njih funkcionira. Naša splitska bolnica djeluje na tri lokacije, Firule, Križine i Zagvozd, a do nedavno smo radili i u Splitskim toplicama. Nadalje, jedini smo KBC u južnom dijelu Hrvatske kojem gravitira veliki broj naših državljana, državljana susjedne BiH kao i turista. U takvim je uvjetima potreban dodatni napor u svakodnevnom obavljanju posla. Rad u KBC-u je zahtijevan jer uključuje redoviti dnevni rad i noćna dežurstva, a budući da smo nastavna baza očekuje se od zaposlenika i znanstveni rad i rad u nastavi. Ipak, naši zaposlenici rade požrtvovno kako bi pacijentima pružili najbolju mogući zdravstvenu skrb, a uprava će se i dalje truditi da im osigura što bolje uvjete rada - rekao je izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić, ravnatelj KBC-a Split.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....