Stambena kriza u Europskoj uniji jedan je od najvažnijih socijalno-ekonomskih izazova današnjice. Očituje se u kontinuiranom rastu cijena nekretnina i najamnina, nedostatku pristupačnih stanova te sve većem financijskom opterećenju kućanstava. Iako se razmjeri problema razlikuju među državama članicama, kriza je prisutna u gotovo svim dijelovima Unije, osobito u urbanim središtima i turistički atraktivnim područjima.
Od 2010. godine cijene stanova u Europskoj uniji porasle su za više od 50 %, dok su najamnine zabilježile rast od oko 20 %. Rast plaća nije pratio taj trend, zbog čega sve veći broj građana izdvaja znatan dio svojih prihoda za stanovanje. Oko deset posto kućanstava troši više od 40 % raspoloživog dohotka na troškove stanovanja, što se smatra pragom ozbiljnog financijskog opterećenja.
Jedan od temeljnih uzroka krize jest nedovoljna ponuda stambenih jedinica. U 2023. godini broj izdanih građevinskih dozvola u Europskoj uniji pao je za gotovo 20 %, što dodatno pogoršava postojeći manjak nove gradnje. Taj problem posebno pogađa obalne, otočne i turističke regije, uključujući i Hrvatsku, gdje se dio stambenog fonda preusmjerava u kratkoročni turistički najam. Ujedno, socijalno i javno stanovanje čini tek manji udio ukupnog stambenog fonda, što ograničava dostupnost pristupačnih stanova za građane s nižim i srednjim prihodima.
Važan doprinos raspravi o stambenoj krizi dala je Nikolina Brnjac, koordinatorica Europske pučke stranke (EPP) u Odboru za stambenu krizu, koja je aktivno sudjelovala u izradi izvješća i kroz brojne amandmane naglasila da stanovanje ne smije biti promatrano isključivo kao socijalno pitanje, već kao ključno razvojno i demografsko pitanje Europske unije. Upozorila je na to da sve veći broj mladih i obitelji srednje klase ne može priuštiti vlastiti dom te istaknula da mladi Europljani u prosjeku napuštaju roditeljski dom tek s 26,3 godine. Takav trend izravno utječe na osnivanje obitelji i negativno se odražava na demografska kretanja.
U svojim je amandmanima Brnjac posebno naglasila da se europski fondovi nakon 2027. godine moraju snažnije usmjeriti na stvarnu izgradnju stanova, a ne samo na planiranje i administrativne projekte. Također je istaknula potrebu za regulacijom kratkoročnog najma kako bi se postigla ravnoteža između razvoja turizma i priuštivog stanovanja, s ciljem zadržavanja mladih obitelji i lokalnog stanovništva u njihovim sredinama. Dodatno je naglasila važnost obnove zapuštenih industrijskih zona i revitalizacije povijesnih gradskih središta kao potencijala za stvaranje novih stambenih kapaciteta.
Europska unija, prema istaknutim stavovima u izvješću, treba imati ulogu u uklanjanju administrativnih i regulatornih prepreka te u stvaranju povoljnijih uvjeta za izgradnju, a ne u dodatnom opterećivanju tržišta novim pravilima. Prioriteti Europske pučke stranke, koje je zastupnica Brnjac snažno podržala i dodatno razradila vlastitim prijedlozima, uključuju pojednostavljenje i ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola, uvođenje poticajnih poreznih mjera, jačanje građevinskog sektora i povećanje ukupne ponude stanova. Cilj takvog pristupa jest omogućiti da se stanovi grade brže, jeftinije i ondje gdje su najpotrebniji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....