O prometnom kolapsu u Zagrebu, miniranju Vjesnikova nebodera, ali i ostalim sigurnosnim temama u RTL Direktu Mojmire Pastorčić govorio je Pavle Kalinić, bivši pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba.
Na početku razgovora Kalinić je dao svoju ocjenu upravljanja trenutačnom hitnom situacijom u Zagrebu.
- U ovom trenutku pokazalo se da postoji nesposobnost u sinergiji između države i grada. Vjesnikov neboder 20–30 godina zjapi prazan. To pokazuje da država nije u stanju uopće raspolagati svojim vlasništvom. Inače, to je iznajmljeni prostor u kojem se nalazi konkretno Ministarstvo znanosti. Sve što se događalo oko te zgrade mi je prilično čudno. Zagreb je već prije bio u velikim prometnim problemima, sada je u još većima - kazao je.
Ima li uopće alternative, može li se prometni kolaps nekako razriješiti?
- Rijetko kome vjerujem, ali sam razgovarao u nekoliko navrata u zadnje vrijeme s profesorom s faksa, s Josipom Atalićem, i ako je on rekao da taj neboder treba rušiti, onda ga treba rušiti. Ali mislim da bi prije toga policija trebala definitivno ući unutra i ustanoviti o čemu se radi, zbog čega je došlo do tako velikog požara. Jer prvo vam u oči upada jedna stvar, da je osiguranje sa 7,5 milijuna dignuto na 53 i nešto milijuna nedugo prije toga, da to nije održavano. Onda ono što mene najviše čudi, recimo požar imate pri vrhu nebodera, na kraju se on spušta dolje. To mi se malo sukobljava sa zakonima fizike.
Vi dakle ne vjerujete da su za sve krivi ovi tinejdžeri?
- Ja mislim da oni jesu ispali budale zahvaljujući tom TikToku, međutim nisam siguran da su oni na takav način to uradili. To će istraga morati pokazati. Oni jesu napravili budalaštinu, ali nisam siguran da su na taj način mogli zapaliti neboder.
Mislite li da je moguće da je to netko naručio ili da je netko drugi kriv?
- Prvo je pitanje što su radili zaštitari. Gdje su zaštitari? Ta zgrada ima zaštitare. Nadalje, zašto ta zgrada nije održavana? Zašto je dignuto to osiguranje nedugo prije nego što se ovo dogodilo? Kako se požar spustio sa 14. na 6. kat i onda se počeo širiti?
Ali tu se otvara jedno još ozbiljnije pitanje... Ovdje mi nismo imali žrtava. Ovdje ste imali situaciju da je to bio nenastanjen neboder. Što bi se dogodilo recimo u Novom Zagrebu ili bilo gdje drugdje, ili u Dubravi, ili na Trešnjevci, svugdje imate nebodere preko 12 katova, a nama pritisak vode i vatrogasci dozvoljavaju 12 katova, eventualno 13 katova da se može gasiti?
Recimo, ako imate posred zgrade požar, što bi bilo s ljudima koji žive iznad požara? Gdje bi oni išli? Oni bi mogli maksimalno doći do krova. A tko bi ih pokupio s tog krova? Da li mi raspolažemo helikopterima? Vatrogasci ne raspolažu.
Zamjenik zapovjednika vatrogasaca je donio jako dobru odluku da vatrogasci iziđu iz nebodera. Međutim svaka vatrogasna postrojba u gradu Zagrebu ima termoviziju, zato što im je prije već bila kupljena. Vi ste trebali prvo poslati dron. Da li vatrogasci imaju dron, to stvarno ne znam, ali termovizije sigurno imaju, ali ovo je bila odlična odluka, kad su već nesmotreno ušli unutra, da iziđu vatrogasci, tako da žrtava nismo imali.
Međutim, još prije dok je postojao Ured za upravljanje, sad je to passé, imali ste nekoliko pokušaja da ljude u neboderima natjerate da isprazne haustore jer svašta se slaže u haustorima, stari ormari, stari kreveti, koji vjerojatno nikad neće biti upotrijebljeni, ali kad se nešto dogodi to vam sužava prostor da možete napustiti zgradu. Dodatni problem je što glavnina zgrada u Republici Hrvatskoj nema požarne stepenice.
Prve požarne stepenice su se u Hrvatskoj pojavile, to jest u Zagrebu konkretno 1987., kad je počela rekonstrukcija studentskih domova za Univerzijadu. Onda su oni dobili jedan kat više i dobili su sa strane protupožarne stepenice. Prema tome vi nemate gdje pobjeći. A tako je bilo i ovdje.
Nije ni ovdje bilo protupožarnih stepenica?
- A nema ih ni u drugim zgradama iz jednostavnog razloga što nikad taj standard nije postignut. Ali najveći problem je kako mi možemo spasiti ljude iz zgrade s 15. kata ako požar izbije na 7. katu? Požar ide u pravilu prema gore, tako da mi je ovo malo čudno u Vjesniku. To će morati struka jako ozbiljno objasniti kako se dogodilo. Jer neki kažu da je išlo liftom. Lift sigurno nije tada vozio. Gore ste imali jedino radio. Imali ste Radio Laganini, prema tome, sva sreća da ti ljudi nisu bili gore jer bi bio "rock ‘n‘ roll". I ventilacija se spominje. Ventilacija godinama ne radi.
Rušit će se miniranjem. Koliko je to opasno?
- Miniranje je najbrži mogući način da se to napravi. Mogu se pozvati stručnjaci koji su srušili zgradu Blok 7 kad je bio takozvani napad na Twinse. Ta zgrada ničim nije pogođena. Srušio ju je taj koji je to „skuhao“. On je jako dobro to složio. Ali u tom trenutku vi morate postići da najmanje od duple visine nebodera nema ljudi. Da bude sigurno da se to neće dogoditi. Jer ako nešto pođe po zlu, da se ne prevrne na krivu stranu. Znači ako je zgrada visoka 10 metara, 20 metara mora biti zona. Vjesnik je 70 i nešto metara visok, znači 140 metara mora biti zaokruženo oko njega.
Međutim, ovo vam pokazuje da sustav ne funkcionira u jednom segmentu. Vi imate jednu zgradu i ta zgrada vam dotuče promet u gradu Zagrebu, što pokazuje da nema pripremljene priče. Ni na državnoj, ni na gradskoj razini.
Pogledajte samo zgradu koja zjapi u Prolazu sestara Baković... Ta zgrada je vezana konopima i tako stoji godinama. Imate hrpu zgrada koje se obnavljaju u gradu Zagrebu, ali se tim zgradama obnavlja krov. Imam pouzdanu informaciju da kuće stoje na temeljima, a ne na krovu. A koliko je godina prošlo od potresa? Ništa nije riješeno.
Cijeli razgovor možete poslušati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....