Predstavljeni model povećanja braniteljskih mirovina, ali ne samo njih, primjenjivat će se od početka sljedeće godine. U paket povećanja uključeni su branitelji, djelatne vojne osobe, policijski službenici i druge ovlaštene službene osobe.
Promjene za branitelje odnose se na povećanja vezana uz vrijeme provedeno u Domovinskom ratu: tri eura više za svaki mjesec proveden u borbenom sektoru, a 50 centi više za svaki mjesec proveden u neborbenom sektoru. Drugim skupinama (policija, vojska, druge ovlaštene službene osobe) prosječna će mirovina rasti za oko 70 eura.
S obzirom na veliku kompleksnost i slojevitost hrvatskog mirovinskog sustava, ni samo Ministarstvo hrvatskih branitelja nije izlazilo s prevelikim detaljima u javnost, jer kolokvijalno korišten pojam "braniteljske mirovine" obuhvaća jako široku lepezu mirovinskih prava.
Neke stvari mogu se zaključiti iz najnovijih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), ali do početka primjene novog modela i povećanja sljedeće godine detalji će se promijeniti. Ipak, može se dobiti okvirni dojam.
RAST MIROVINA POLICAJACA I VOJNIKA
HZMO izdvaja nekoliko kategorija korisnika kojima su mirovine priznate i određene prema posebnim propisima. Prva je "radnici na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i djelatne vojne osobe", koja se dijeli na one koji su pravo ostvarili prije stupanja na snagu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenika, one koji su pravo ostvarili prema tom zakonu i same djelatne vojne osobe. Radi jednostavnosti, u tekstu će biti spominjane kao "prije Zakona", "po Zakonu" i "djelatne vojne osobe".
Onih "prije Zakona" je u svibnju ove godine bilo 5998, s prosječno 31 godinom, pet mjeseci i osam dana radnog staža. Prosječna neto mirovina iznosila im je 1076,55 eura, što je 69 % od prosječne plaće u Hrvatskoj i 49 % više od prosječne starosne mirovine.
"Po Zakonu" je bilo 10670 korisnika, s prosječno 37 godina, dva mjeseca i petnaest dana radnog staža. Iznos prosječne mirovine u svibnju bio je 1029,22 eura, što je 66 % prosječne neto plaće i 43 % više od prosječne starosne mirovine.
Kategorija "djelatne vojne osobe" imala je 16.315 korisnika, s prosječno 31 godinom, osam mjeseci i 27 dana radnog staža. Iznos mirovine bio je 952,71 euro, što je 61 % prosječne neto plaće i 32 % više od prosječne starosne mirovine.
Svima njima će prosječna mjesečna mirovina narasti za otprilike 70 eura, što je rast od oko 7 %. Točan iznos razlikovat će se od slučaja do slučaja.
ZAŠTO SVE BRANITELJSKE MIROVINE NISU ISTE
Dio koji ljude najviše zanima, a koji je najkompleksniji zbog velikog broja zakonskih izmjena posljednjih desetljeća, jest rast "braniteljskih mirovina". Postoje dvije glavne kategorije koje izdvaja HZMO: "Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata – Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR)" i "Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR".
Tijekom vremena među građanima se stvorio dojam da se radi o razlikovanju isključivo na temelju toga je li osoba nastavila raditi nakon rata ili odmah otišla u mirovinu. Ali to nije istina. Iako branitelji iz prve kategorije u prosjeku imaju znatno manji radni staž, neki od njih su nastavili raditi i nakon rata.
U prvoj kategoriji, nazovimo je radi jednostavnosti "čiste braniteljske mirovine", dominantno se radi o invalidskim i obiteljskim mirovinama. Prosječni radni staž u toj kategoriji je 18 godina, deset mjeseci i tri dana, a u njoj se nalazi 72.490 mirovina (podatak za svibanj 2026.). Prosječna mirovina je iznosila 1444,77 eura, što je 93 % od prosječne neto plaće i dvostruko više od prosječne starosne mirovine (bez međunarodnih ugovora).
Druga kategorija dominantno se odnosi na one koji su nastavili raditi ali su kao branitelji ostvarili određena prava prema Zakonu o hrvatskim braniteljima (povoljniji izračun mirovine), odnosi se na one branitelje koji su bili fizički sposobni nastaviti raditi nakon rata. Okvirno, iako postoje iznimke, može se reći da se prva kategorija dominantno odnosi na ratne vojne invalide i obitelji poginulih branitelja, a druga na branitelje koji su nakon rata bili fizički sposobni za rad ali su na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu ostvarili određene privilegije.
To se vidi i iz godina radnog staža, koji u drugoj kategoriji iznosi 31 godinu i šest dana. To je tek malo manje od prosječnog radnog staža onih u starosnim mirovinama, koji iznosi 31 godinu i sedam mjeseci. Prosječna mirovina im je iznosila 671,58 eura, što je 43 % prosječne neto plaće i 93 % prosječne starosne mirovine.
Prema najavi, od početka iduće godine mirovine će rasti za tri eura po mjesecu u borbenom sektoru i 50 centi za mjesec u neborbenom sektoru. Rast će se znatno razlikovati od osobe do osobe, ali se na temelju prosječnog iznosa mirovine može reći da se radi o rastu od oko 5,36 % za 12 mjeseci borbenog sektora, 10,72 % za 24 mjeseca borbenog sektora, 16,08 % za 36 mjeseci borbenog sektora i 21,44 % za 48 mjeseci borbenog sektora.
Moguće je da se konačni oblik promijeni do implementacije 1. siječnja 2027. Danas je počelo javno savjetovanje od 30 dana, a nakon toga će se o novom Zakonu raspravljati u Saboru. U ovoj verziji trošak reformi bit će oko 88,56 milijuna eura, što nije iznos koji može značajno povećati inflaciju. Za usporedbu, trošak velikog povećanja plaća u javnom sektoru 2024., koji je utjecao na rast inflacije, bio je 1,63 milijarde eura, tj. 18,4 puta veći od troška ovih reformi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....