Nezabilježena kriza već dulje vrijeme potresa Ustavni sud, gdje je uvođenje tonskog snimanja sjednica eskaliralo u otvoreni institucionalni sukob i blokadu dijela rada najviše pravosudne instance u zemlji. Prijepor koji je podigao veliku prašinu u pravnim i političkim krugovima začeo se nakon što je predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić početkom listopada inicirao postavljanje opreme i početak redovitog tonskog bilježenja sjednica i stručnih sastanaka, pravdajući taj potez potrebom da se stane na kraj učestalim nesuglasicama i prijeporima oko naknadnog utvrđivanja sadržaja službenih zapisnika.
Međutim, dio sudaca, predvođen sutkinjom Sanjom Bezbradica Jelavić i sucem Andrejem Abramovićem, oštro se usprotivio praksi snimanja sjednica, tvrdeći da za tonsko snimanje ne postoji nikakva formalna odluka suda niti jasan interni pravilnik. Ustavni suci iz tzv. oporbene kvote, kažu, ne protive se načelnoj transparentnosti i javnosti svojega rada, nego smatraju nedopustivim da se uvođenje tehničke opreme u njihove radne prostore provodi bez prethodnog usvajanja detaljnih i jasnih akata koji definiraju pravila igre.
"Pobunjeni" suci ističu kako u sadašnjoj situaciji pravno nije definirano tko zapravo ima pravo ovlaštenog pristupa snimkama njihovih sjednica, kao ni tko ih i pod kojim uvjetima može koristiti. Naglašavaju da se dosadašnjim postupanjem etablira praksa "sudskog voajerizma" i netransparentne kontrole nad radom članova suda, a što otvara prostor naknadnim zlouporabama i selektivnom tumačenju njihovih pravničkih iskaza.
Predsjednik suda Frane Staničić od početka odbacuje njihove prigovore, tvrdeći kako su svi suci pravodobno bili obaviješteni o nabavi tehničke opreme i početku snimanja sjednica, te da se nitko u početku te prakse tome navodno nije protivio. Predsjednik Ustavnog suda u početku je tvrdio da je smatrao da postoji prešutna suglasnost sudaca za praksu snimanja sjednica i da je na temelju toga i provođeno takvo djelovanje.
Ustavni sudac Andrej Abramović u svojim je javnim istupima naglašavao kako u pravu ne postoji pojam "prešutne odluke" niti odlučivanje prešutnim pristankom, te je poručivao da o uvođenju tonskog snimanja nikad na Ustavnom sudu nije održano formalno glasanje, niti je o tome donesena službena odluka. Sutkinja Sanja Bezbradica Jelavić potvrdila je također da u službenim zapisnicima ne postoji nikakav trag o usvajanju takve prakse, čime je, po njezinu mišljenju, narušeno osnovno načelo da ustavni suci moraju djelovati strogo u okviru zakona i propisanih pravila.
Širi kontekst ovog pravnog i proceduralnog spora krije se u dubljoj političkoj dimenziji rada Ustavnoga suda i delikatnoj borbi dvaju (političkih) blokova sudaca unutar institucije. Ustavni sud trenutno djeluje u krnjem sastavu s deset umjesto trinaest sudaca, budući da vladajući i oporba u Hrvatskom saboru nikako ne mogu postići svrhovit dogovor o izboru preostalih članova. Zbog aktualnog odbijanja troje sudaca da sudjeluju u radu sjednica koje se tonski snimaju, rad pojedinih vijeća i rješavanje nekih ustavnih tužbi našli su se tako u ozbiljnoj pat-poziciji i stanju trajne blokade.
Dok ministar pravosuđa i predstavnici HDZ-ove vladajuće većine poteze nezadovoljnih ustavnih sudaca zborno ocjenjuju kao politički motiviranu opstrukciju rada institucije i produbljivanje tamošnjih političkih podjela, prozvani suci službeno inzistiraju na zakonitosti, nužnom donošenju akata i jasnom uređenju procedure kako bi se zaštitio integritet i ustavna uloga suda. Sudac Andrej Abramović, sutkinja Sanja Bezbradica Jelavić i sutkinja Lovorka Kušan u više su navrata u javnosti detaljno obrazložili zašto odbijaju sudjelovati na snimanim sjednicama, naglašavajući da se ne protive javnosti svoga rada, nego samovoljnom uvođenju opreme za tonski nadzor u sud bez ikakve pravne podloge.
Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić odlučio je odgovoriti na kritike i prigovore svojih kolega pružanjem "ruke pomirenja": za idući ponedjeljak, 16. 11., sazvao je sjednicu Ustavnog suda na kojoj bi svi ustavni suci trebali postići dogovor o tonskom snimanju svojega rada, ali i o širem otvaranju rada ustanove javnosti.
"Iskreno očekujem da ćemo se oko svega konačno dogovoriti", izjavio je Staničić za Slobodnu Dalmaciju. Ističući da ne prihvaća prigovore kolega ustavnih sudaca da se snimanje sjednica dosad provodilo bez ikakvog temelja i bez pravilnika, jer je, po njegovu mišljenju, sve bilo "pokriveno" Pravilnikom o postupanju s dokumentarnom građom Ustavnoga suda iz travnja ove godine, kaže da je ipak odlučio učiniti gestu dobre volje i uvažiti želje pojedinih kolega da se procedura snimanja sjednica dodatno i preciznije regulira.
"Predlažem kolegama da zajedno donesemo još jedan poseban akt, Pravilnik o tonskom snimanju sjednica, stručnih sastanaka i sjednica vijeća Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nacrt tog dokumenta prvi je na dnevnom redu iduće sjednice, a druga točka dnevnog reda bit će rasprava o otvaranju (dijela) sjednica Ustavnog suda javnosti. Sazrelo je vrijeme da se određeni dio sjednica Ustavnog suda posve otvori za javnost, iznijet ću na sjednici svoje prijedloge i spreman sam saslušati i uvažiti sve protuprijedloge", kazao nam je Frane Staničić.
Ključno je pravilo rada Ustavnog suda da sudačka vijeća mogu odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu. Ako se u vijeću ne postigne stopostotna suglasnost ili ako pojedini predmet ima šire društveno značenje, slučaj se automatski prebacuje na sjednicu svih sudaca Ustavnog suda.
Vijeća sudaca tako nikad ne odlučuju o ustavnosti pojedinih zakona, što je isključiva nadležnost cijelog Ustavnog suda na plenarnoj sjednici. Upravo bi te plenarne sjednice, po mišljenju dijela sudaca i udruga civilnog društva, trebale biti posve dostupne za javnost.
Sjednice Ustavnog suda na kojima sudjeluju svi suci institucije nisu otvorene za oči javnosti i novinara još od donošenja aktualnog Poslovnika Ustavnog suda 2003. godine. Iako Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da je djelovanje ovoga suda javno, ova je institucija svojim internim pravilima iz 2003. bila odlučila da je načelo javnosti dovoljno osigurati nekim javnim raspravama, objavom dnevnih redova, priopćenjima, konferencijama za novinare i izvodima iz zapisnika sjednica, dok su same radne sjednice, na kojima se vijeća i glasa uz razmjenu pravnih argumenata, do danas ostale čvrsto zatvorene za medije, a time i za sve građane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....