Ljudi se žale da im viroze predugo traju i da ih simptomi ‘ubijaju‘. Dr. Trobonjača objašnjava što se zapravo događa

Nakon gripe, koja je ove zime prilično namučila hrvatske građane, u proljetnom su razdoblju zavladale viroze. Ništa neobično, no mnogi su se požalili da su virozu preboljeli teže no ikada i da ih je "opsjedala" duže nego inače. Pratili su je simptomi opće malaksalosti, drhtavica, kašalj i curenje nosa.

U dijelu javnosti, s obzirom na iskustva iz vremena kad je korona ovdje ubirala svoj strašan danak u krvi, objašnjenje su pokušali pronaći u virusima koji su na Stari kontinent stigli iz Azije...

Zima je problematična

Znači li to da se Europljani teže nose s virusima na koje su Azijci već razvili određeni imunitet i obrnuto: vreba li radnike iz Nepala, Indije, Pakistana... u Hrvatskoj neki žešći, jači virus od onih na koje su naviknuli kod kuće? I ima li mu onda lijeka? I koliko je učinkovito cjepivo na nešto na što prirodno nismo naviknuti?   

Odgovor smo potražili kod epidemiologa prof. dr. sc. Zlatka Trobonjače. Postoje li "naši" i "njihovi" virusi?      

– Ne postoje, virusi su nam zajednički, bez obzira na to gdje živimo, ali radi se o nečemu drugom specifičnom za vrijeme u kojem živimo. Virusi se šire brže nego ikada jer je svijet povezan bolje nego što je to ikada bio, i to je, što se virusa tiče, glavni problem. U srednjem vijeku, primjerice, čovjek bi za života upoznao najviše petsto ljudi, a danas ih toliko može upoznati u relativno kratkom razdoblju. Ništa što se tiče virusa ovdje se ne događa drugačije nego, recimo, u Indiji ili Pakistanu, razlika je tek u tome što se određeni virusi prvo pojave na južnoj hemisferi, kad je tamo zima, a ovdje kasnije, kad nama dođu hladniji dani. Tako da se sve više prati što se događa u tom dijelu svijeta u zimskom razdoblju kako bismo to ovdje preduhitrili određenim cjepivima prije nego što u Europu stigne zima – veli dr. Trobonjača i napominje da to nije baš uvijek lako niti jednostavno, kako se laicima čini. 

Dugotrajni kašalj

– Zato se učinkovitost cjepiva i kreće između 40 i 60 posto. Rekao bih da je njegova uspješnost, kad je u pitanju cijepljenje protiv gripe, 50 posto. Što se tiče viroza o kojima govorite, ako traju dva tjedna i više, jer možete kašljati tjednima, vjerojatnije je da se radilo o gripi tipa A ili B, svejedno. Može se dogoditi i to da vam bolest naglo dođe i naglo prestane. Ne postoje bolesti na koje smo mi imuni, a Azijci, recimo, nisu, one su nam kao ljudskom rodu zajedničke, ali ne haraju u isto vrijeme. Tako je bilo i s COVID-om 19; prvo se pojavio u Aziji, a onda u Europi – kaže naš sugovornik.

Interesantno je da se virusi iz Azije prvo "dosele" u Veliku Britaniju, koja je zrakoplovnim linijama najbolje povezana s tim dijelom svijeta. 

– Istina. Delta-virus se u Indiji svojedobno jako brzo proširio, pa je potom zahvatio i druge krajeve svijeta. Viruse je u globaliziranom svijetu – u kojem se, ponavljam, putuje više nego ikada – teško zaustaviti i prevenirati jer se jako brzo šire – zaključuje epidemiolog Trobonjača.