Planovi za izgradnju velikih peradarskih farmi i pratećih pogona oko Siska, projekt vrijedan više od 600 milijuna eura koji vodi Premium Chicken Company d.o.o., izazvali su val nezadovoljstva među lokalnim stanovnicima, udrugama građana te lokalnom ali i državnom vlasti. Glavna briga osim utjecaja na okoliš i zdravlje jest i mogućnost da mali domaći proizvođači peradi jednostavno nestanu s tržišta. Naime, otkako je krenula korona kriza i rat u Ukrajini nestala su brojna mala obiteljska gospodarstva, a Hrvatska je pala na samo 80 posto samodostatnosti domaće proizvodnje jaja.
Građani kažu “dosta”
Lokalni stanovnici najavljuju prosvjede tvrdeći da industrijski kompleks prijeti kvaliteti života i okolišu. Zabrinuti su zbog zagađenja zraka, emisija amonijaka, upravljanja otpadnim vodama i mogućeg negativnog utjecaja na pitku vodu. Posebno se pribojavaju bioplinskog postrojenja u kojem bi se spaljivali klaonički otpad i nus proizvodi.
Posebno se ističe strah malih peradarskih farmi da neće moći konkurirati velikom, industrijskom projektu.
-Ako ovo prođe, naše obiteljske farme mogu propasti. Ne želimo nestati s našeg zemljišta, poručuju lokalni proizvođači.
Transparentnost i javni interes
Jedna od najvećih kritika upućena je i nadležnim institucijama. Lokalni stanovnici tvrde da javna rasprava nije bila adekvatna niti pravovremena te da lokalna zajednica nije imala priliku sudjelovati u odlučivanju.
Priopćenjem za javnost se oglasio i investitor. Premium Chicken Company d.o.o. najstrože osuđuje postupanje potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića. Kompanija ističe da je ministar odbio službeni sastanak s investitorima projekta vrijednog više od 600 milijuna eura, dok je istovremeno primio predstavnike aktivističke udruge Zelena akcija neposredno prije najavljenog prosvjeda. Prema kompaniji, takav potez predstavlja presedan i zabrinjavajuću poruku da su investitori manje poželjni sugovornici od skupina koje se protive investiciji. Kompanija naglašava da je 30. siječnja 2026. službeno zatražila sastanak s ministrom kako bi predstavila projekt i odgovorila na pitanja, ali je taj zahtjev odbijen uz obrazloženje da je „sve već rečeno na tribini. Također se kritizira format i način komunikacije Ministarstva, kojeg smatra selektivnim i nepravednim prema investitorima.
Okrugli stol
U priopćenju se postavlja i pitanje kakvu poruku Vlada RH šalje investitorima kad se odbija dijalog s velikim investicijama, dok se istovremeno održava susret s organizacijama koje su protiv projekta. Kompanija traži hitno i jasno objašnjenje takvog postupanja te transparentan i profesionalan dijalog s investitorima.
Međutim, u Ministarstvu poljoprivrede ističu da nisu odbili dijalog s investitorima, nego su odbili predloženi format parcijalnog sastanka u ovoj fazi postupka jer se radi o projektu koji izaziva velik javni interes i uključuje više dionika i institucija.
- Zbog toga je organiziran okrugli stol u Sisku na koji je pozvan i investitor ali i lokalna zajednica, udruge, stručnjaci i predstavnici vlasti kako bi se rasprava vodila transparentno i pred svima. Cilj je bio da lokalna zajednica dobije odgovore, da se razdvoje činjenice od glasina i da se jasno definira nadležnost institucija.
Ministarstvo ističe da Hrvatska treba ulaganja i rast proizvodnje hrane, ali to mora biti uz poštovanje zakona, propisa, nadležnosti i zaštitu javnog interesa.
Zabrinutost na europskoj razini
Pitanje nije ostalo samo nacionalno. Jasna Šumanovac iz udruge Zelena akcija uputila je pismo članovima Europskog parlamenta, upozoravajući na planirane farme i klaonice u Sisačko‑moslavačkoj županiji.
-Kao i mi u Hrvatskoj, vjerujemo da poljoprivredna aktivnost nije samo proizvodnja hrane vođena starim oligarskim interesima čiji je cilj profit na račun našeg zemljišta. Želimo istaknuti rizike po bioraznolikost, prirodu i kulturnu baštinu, te negativne utjecaje na okoliš, društvo i gospodarstvo naših regija. Molimo da se ovo pitanje uvrsti na dnevni red jednog od vaših nadolazećih odbora kako bi EU shvatio rizike ovakvog modela za sve poljoprivredne sektore u Europi, navodi Šumanovac.
Ovo pismo pokazuje da lokalna pobuna nadilazi granice Hrvatske i stavlja projekt u širi europski kontekst, naglašavajući potrebu za održivim pristupom i poštivanjem svih zainteresiranih strana.
I Crkva je protiv
Zaštitari okoliša ističu da, iako projekt može donijeti radna mjesta, može ozbiljno naštetiti malim domaćim proizvođačima i okolišu. Dodatno, pojedini crkveni predstavnici, a među njima i biskup Vlado Košić i lokalni političari upozoravaju na dugoročne posljedice za javno zdravlje i okoliš.
Dok se pobuna širi, pitanje ostaje: kako balansirati velike investicije s pravima lokalne zajednice i opstankom malih farmi? Glas građana, zabrinutih proizvođača i europskih organizacija jasno šalje poruku industrijski razvoj ne smije dolaziti na štetu onih koji stoljećima njeguju tradiciju i održivo gospodarstvo ruralnog kraja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....