Ovdje je riječ o tristotinjak eura.
Toliko je Mile Kekin žicao od države svaki mjesec na ime uplata za mirovinsko i zdravstveno. Čovjek koji godišnje ostvari 130.733 eura primitaka, kako je u svojoj imovinskoj kartici Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa prijavila njegova supruga i saborska zastupnica stranke Možemo! Ivana Kekin, i koji samo od jedne subotnje svirke utrži sedam tisuća eura, kako to tvrdi Sandra Benčić, smatrao je za shodno da se ogrebe za “siću”.
Jer zašto bi plaćao sam sebi doprinose kad to za njega kao slobodnog umjetnika mogu hrvatski porezni obveznici. I čemu uopće tolika frka. Ta riječ je o tričavih 531 euro mjesečno. I uz to, Kekin nije jedini.
Na listi od 1388 imena samostalnih umjetnika pregršt je slikara, koreografa, plesača suvremenog plesa, glumaca iz manjih kazališta čija primanja nisu nimalo basnoslovna. Upravo suprotno. Ispod su prosjeka. Zato je država s pravom uvela institut uplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno.
Preduvjet za status
No pritom u pravilima ostavila dovoljno “rupa” i za izvođače i glumce s višim primanjima.
Pa se na listi tako našao i Tomislav Bralić, popularni pjevač klape “Intrade”, koji kao od šale napuni bilo koju koncertnu pozornicu u Hrvatskoj. Država doprinose plaća i Danijeli Martinović, Maji Blagdan, Vanni, Davoru Gopcu, Gulianu, Goranu Bari, Borisu Novkoviću, Alenu Vitasoviću, Janku Popoviću Volariću, pa i popularnoj violončelistici Ani Rucner, koja redovito nastupa na predizbornim skupovima HDZ-a.
– Tko se želi baviti samostalnom umjetnosti, treba priložiti radove unazad pet godina, a kod ostvarenih prihoda je gornji cenzus 21.800 eura, više od toga se ne smije zaraditi unazad tri godine prosječno na godišnjoj razini – pojašnjava predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) Hrvoje Kovačević.
Preduvjet za stjecanje statusa je i da rad samostalnog umjetnika pridonosi hrvatskoj kulturi i umjetnosti, a Kovačević tvrdi da kriterije ne ispunjava jedno ili dva imena s popisa.
Do 2015. godine financijska revizija obavljala se svake tri godine, a umjetnička svakih šest. S liste su vremenom otpali Severina, Jasmin Stavros, Zlatan Stipišić Gibonni i niz drugih zvučnih imena hrvatske estrade.
No onda je Vlada Zorana Milanovića u predvečerje svog mandata 21. kolovoza 2015. izmijenila Pravilnik o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava proračuna RH.
A po tom Pravilniku, ukinut je financijski cenzus za reviziju prava. Drugim riječima, umjetnik koji jednom stekne pravo na uplatu doprinosa više nema obvezu podnošenja financijskog izvještaja.
Ipak, to ne znači da je do kraja ekskulpiran.
Prelazak cenzusa
Članak 32. ovog Pravilnika definira obvezu povrata neosnovano uplaćivanih doprinosa. I jasno kaže da je “Samostalni umjetnik obvezan ministarstvu nadležnom za poslove kulture vratiti sredstva s pripadajućim zateznim kamatama uplaćena za doprinose prema Pravilniku ako su doprinosi uplaćivani nakon što su nastupile okolnosti koje utječu na prestanak prava na uplatu doprinosa, a samostalni umjetnik je znao ili je morao znati za te okolnosti, a nije o njima obavijestio HZSU u roku od 30 dana od nastanka okolnosti”.
Što u praksi znači da je Mile Kekin, ali i bilo tko drugi s liste od 1388 umjetnika, u trenutku kada je prešao cenzus prihoda od 21.800 eura u prekršaju. Da protiv njega Ministarstvo kulture može pokrenuti postupak. A da on pretplaćeni novac mora platiti s kamatama. U ovom trenutku još se uvijek ne zna kada je točno Kekin premašio propisani iznos.
Ono što se zna je da su mu porezni obveznici na ime doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje godišnje isplaćivali 3600 eura. Pa ako ih poželi vratiti, ne bi trebao biti neki veliki problem.
Jedan subotnji koncert, i to je to. Jednim udarcem riješio je dvije godine. •
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....