Umjesto olakšanja ili barem dogovora, Vladina odluka o povećanju minimalne plaće otvorila je novu frontu između države, poslodavaca i sindikata. Svaka strana tvrdi da je upravo njezino stajalište ispravno — i nitko nije zadovoljan, piše tportal.
Poslodavci upozoravaju na rizik zatvaranja tvrtki
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pokušala je još prije sjednice Vlade zaustaviti rast minimalne plaće. Upozorili su da bi nastavak trenda rasta plaća mogao ugroziti mnoga radna mjesta.
„Ako se trend nekontroliranog povećanja plaća nastavi, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora. Predlažemo jednogodišnje odgađanje povećanja minimalne plaće te uvođenje jasne i predvidljive formule koja bi u budućnosti automatski usklađivala plaće s inflacijom i rastom produktivnosti“, izjavio je predsjednik HUP-a Mislav Balković.
Prema HUP-u, prebrz rast plaća ne ugrožava samo investicije, nego i dodatno potiče inflaciju.
Sindikati traže više
Na suprotnoj strani nalaze se sindikati – nezadovoljni jer smatraju da Vlada nije učinila dovoljno. Tri sindikalne središnjice zatražile su da se minimalna plaća već iduće godine poveća barem na 1130 eura bruto. Po njihovu mišljenju, takvo povećanje ne bi ugrozilo radna mjesta niti odvratilo ulagače.
Sindikati ističu da dobit poduzeća raste dvostruko brže od plaća. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel poručio je:
„HUP je pokazao da nije istinski socijalni partner, nego isključivo lobistička organizacija koja zastupa profitne interese.“
Vlada pokušava smiriti napetosti
U Vladi priznaju da povećanje minimalca donosi određene poteškoće. Premijer Andrej Plenković najavio je tromjesečne subvencije za poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće – država će pokrivati razliku od 80 eura, odnosno između dosadašnjih 970 i novih 1050 eura.
„Primijetili smo da kompenzacijske mjere koristi manji broj poslodavaca nego što bi se očekivalo, što znači da većina ipak može podnijeti dodatni trošak“, dodao je Plenković.
Novotny: Nitko nije u pravu
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da nijedna strana ne sagledava cijelu sliku.
„Intervencije u minimalne plaće nisu novost – vlade to rade već desetljećima, obično pod pritiskom sindikata“, kaže. Kao primjer navodi Njemačku, gdje država određuje minimalnu satnicu (trenutačno 13,50 eura bruto), ali se ne miješa u kolektivne ugovore.
„U Hrvatskoj se minimalna plaća često određuje iznad realne produktivnosti, što dugoročno šteti gospodarstvu. Vlade preraspodjeljuju dohodak između radnika, države i investitora, a poduzetnici u neproduktivnim sektorima prisiljeni su isplaćivati plaće iznad svojih mogućnosti“, upozorava Novotny.
Prema njegovu mišljenju, pravo pitanje nije koliki će biti minimalac, nego ima li smisla održavati tvrtke koje ga jedva mogu isplatiti.
„Poduzeća koja ne mogu isplaćivati minimalne plaće jednostavno bi trebala nestati. Njih trebaju zamijeniti nova, produktivnija radna mjesta s višim plaćama“, tvrdi.
Procjenjuje da u Hrvatskoj oko 50 tisuća ljudi radi za minimalac i da bi nestanak dijela tih radnih mjesta, paradoksalno, mogao imati pozitivan učinak.
„To ne bi izazvalo socijalni šok, jer je potražnja za radnicima trenutačno golema.“
Tržište će samo pronaći ravnotežu
Prema Novotnyju, Vlada bi se trebala usredotočiti na rast produktivnosti i modernizaciju gospodarstva, umjesto na određivanje plaća.
„Ako želite kvalitetnog keramičara, morate ga dobro platiti. Država ne može određivati cijenu rada. Plaće se razlikuju po regijama – nije isto raditi u Istri i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U Zagrebu ne možete zaposliti IT stručnjaka za manje od 3000 eura“, ističe.
Rješenje vidi u većim ulaganjima, robotizaciji industrije i jačanju javnih usluga.
„Vlada bi se trebala time baviti, a ne visinom minimalne plaće“, zaključuje.
Dodaje i da plaće u nekim sektorima možda i nisu tako niske kako izgledaju:
„U turizmu se dio plaća isplaćuje u sivoj zoni. Siva ekonomija u Hrvatskoj vrlo je raširena – i to je problem koji bi trebalo ozbiljno istražiti“, piše tportal.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....