Ministar Anušić progovorio o vojnom jačanju: Evo kako će se plaćati milijarde za naoružanje

Premijer Andrej Plenković i hrvatska delegacija nastavili su europsku turneju usmjerenu na jačanje Oružanih snaga RH. Nakon Francuske, gdje su potpisani ugovori za nabavu haubica Caesar i opreme za Rafale, delegacija je stigla u Njemačku – a na stolu je i tema nabave tenkova Leopard. RTL Danas je o svemu razgovarao s ministrom obrane Ivanom Anušićem.

Nabavljamo francuske haubice Caesar, a već imamo 12 njemačkih Panzera. Što će biti s njima?

— Panzeri ostaju u operativnoj uporabi. Nadograđujemo topništvo i ključno je da su obje haubice kalibra 155 milimetara, što znači da koriste isto streljivo. Unatoč određenim tehničkim razlikama, i Panzer i Caesar su kompatibilni s našim doktrinama i planovima. Eventualna preklapanja u učinkovitosti nisu problem – riječ je o sustavima različitih proizvođača koji se dobro uklapaju u cjelinu.

Rekli ste da je Caesar ipak napredniji od Panzera.

— Da. Caesar koji sada nabavljamo je modernizirani, najnoviji model, upravo dovršen i namijenjen i francuskim oružanim snagama. Panzeri su kupljeni prije desetak godina, pa je logično da su Caesari tehnološki noviji.

Postojala je ideja modernizacije Panzera. Istječu li im resursi?

— Ne. Svaki sustav nakon deset godina zahtijeva upgrade i temeljit servis. To je standardna praksa.

Znači, cilj je njihova modernizacija?

— Tako je. Panzeri ostaju u sastavu Oružanih snaga RH. Sve što je potrebno da budu modernizirani i operativno relevantni – napravit ćemo. Zajedno s Caesarima činit će okosnicu našeg topništva kalibra 155 milimetara.

Razmišlja li se o kupnji dodatnih Panzera kako bi se izjednačio broj s Caesarima?

— Ne.

Novo se naoružanje financira kroz SAFE program, no riječ je o kreditu. Može li si Hrvatska to priuštiti?

— Treba reći jasno: od 2000. godine Oružane snage RH praktički se nisu sustavno modernizirale, uz iznimku Rafalea koji su pokrenuli taj proces. Kad desetljećima ne ulažete, onda morate obnavljati sve – mornaricu, kopnenu vojsku i zrakoplovstvo.

Što se tiče financiranja, Hrvatska se kroz SAFE zadužuje kao i druge članice EU, i to s jednim od manjih iznosa. Model otplate još se definira, ali govori se o počeku od 20 do 30 godina uz minimalnu fiksnu kamatu. Postoji i ozbiljna opcija da SAFE u konačnici postane bespovratni mehanizam za jačanje europske obrane. U tom slučaju sredstva se uopće ne bi vraćala.

Važno je i to da takvo zaduženje ne ulazi u državni deficit, što ga čini iznimno povoljnim i – za Hrvatsku – nužnim.