Hrvatska je uložila 37 milijuna eura u izgradnju i opremu zrakoplovne baze za Rafalee na "Plesu". Investicija podrazumijeva betonske hangare, hangare za popravak motora i zgradu za pripremu leta, simulatore i slične potrebe. Za hangar helikoptera Black Hawk izdvojeno je još oko 2 milijuna. Te su investicije bile apsolutno nužne, no jesu li dovoljne da bismo kazali da su naši Rafalei i "crni jastrebovi" na sigurnom?
Simultani ukrajinski napad dronovima na pet ruskih baza, međusobno udaljenih i više od 6000 km, u potpunosti je promijenio koncept zaštite zrakoplovnih baza diljem svijeta. Sve što se do prije dva tjedna smatralo sigurnim, danas više nije. Betonski zaklon, radar, protuzračna obrana i nešto malo bodljikave žice bilo je dovoljno još do prije deset dana. Onda su Ukrajinci dokazali da se dronovima iz obližnje trgovine, doduše značajno dorađenima sustavom umjetne inteligencije i elektroničkog ratovanja, može efikasno napasti i uništiti 34 posto strateškog zrakoplovstva zemlje za koju vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH kaže da je nepobjediva. Dronovi "skinuti s police" probili su elektronsku zaštitu ruskih aerodroma, prozujali kroz radare i sve razine protuzračne obrane i jednog po jednog, gađajući prostor između trupa i korijena krila (jer se tamo nalaze tankovi za gorivo i ključni dijelovi konstrukcije), u prah pretvorili zrakoplove vrijedne 7 milijardi eura, što je ravno sedmogodišnjem vojnom proračunu RH.
Ćelave gume nepobjedive armade
Iako "nepobjediva", a takvom je uz Milanovića vide još Vladimir Putin i Donald Trump, crvena armada ipak je slutila da bi se takvo što jednom moglo dogoditi. Nepobjedivi kakvi jesu, shvatili su da im u određenim okolnostima neće pomoći ni radari ni raketni sustavi, pa su na krila i trup aviona poredali stare automobilske gume. Tako su radili i naši stari dok su minirali, gradeći kuće po dalmatinskom kamenjaru. No, gume kojima su Rusi pokrili zrakoplove nisu služile (samo) tome da zadrže krhotine nakon eksplozije. Njima se htjelo zavarati IC i videosenzore umjetne inteligencije. Stare ćelave gume dokaz su da je Rusija slutila napad, čak i u istočnoj Amurskoj oblasti s onu stranu Kine.
Prema podacima češkog ministra vanjskih poslova Jana Lipavskog, tijekom 2024. godine zabilježeno je oko 500 sumnjivih incidenata u Europi, od kojih se približno 100 može izravno povezati s ruskim hibridnim napadima, uključujući sabotaže, špijunažu i dezinformacijske kampanje, objavio je Euronews. Associated Press je dokumentirao 59 incidenata koji se pripisuju Rusiji ili njezinim saveznicima, uključujući kibernetičke napade, propagandu, paleže i sabotaže. Što bi Ruse moglo spriječiti da Europi naprave ono što su Ukrajinci napravili njima? Sve što im treba je omanji pick-up, nekoliko dronova, nekakav eksploziv i jedan ili dva jeftina tableta. Kibernetički napad koji je 2022. pogasio sve državne računalne sustave u Crnoj Gori, punopravnoj članici NATO-a, govori nam da Rusi nisu neskloni biranju slabije zaštićenih meta.
Baza na Plesu imala je nekoliko slabih točaka i prije nego što su Ukrajinci izveli do sada neviđenu vojno-obavještajnu diverziju u Rusiji. Baza na Plesu geografski nije optimalno locirana, nije u ekvidistanci između Vukovara i Dubrovnika kao što je to npr. Udbina, ali to je sasvim druga tema. Locirana je tako da bi se potencijalni saboter brzo mogao izgubiti u gužvama hrvatske metropole. No ono što je ranije već uočio kolega Krešo Žabec iz Jutarnjeg lista jest okolnost da stajanku i skloništa za Rafalee s pistom povezuje rulna staza koja na jednom mjestu nadvožnjakom prelazi Ulicu Rudolfa Fizira. Posebna ograda s bodljikavom žicom spriječit će nepozvane goste da ušetaju na aerodrom, ali bi jedan kamion s eksplozivom na nekoliko dana prizemljio kompletnu eskadrilu. Tako su Ukrajinci Rusima "zatvorili" Kerčki most.
Podzemna skloništa i rezervne piste
Našoj radarskoj komponenti PZO prije tri godine promaknuo je stari sovjetski dron koji je proletio samo koji kilometar sjevernije od Plesa. Vidjeli su ga na sekundarnom radaru, NATO nije bio od pomoći. Sve i da smo ga uočili na vrijeme, nismo ga imali čime "skinuti". Jasno da su Rafalei značajno unaprijedili sposobnosti PZO-a, ali dok je na zemlji, eskadrila je ranjiva. Zato je nedavno nabavljen francuski Mistral, ali to je ipak "ručni" sustav kratkog dometa. Dronovima ionako ne smeta. "Puške" protiv dronova imamo, ne pomažu kod autonomno upravljanih sustava. Ne samo u Hrvatskoj, u cijelome svijetu zaštita zrakoplovnih baza postala je daleko složenija nego prije. Više nije dovoljan radar, PZO rakete i bodljikava žica, potrebna je kibernetička, ER i svaka razina obrane 24 sata dnevno.
Nije da MORH to nije shvatio i ranije.
Vojna vježba francuskih i hrvatskih zrakoplovaca Morane imala je za cilj uspostaviti koncept disperziranja i korištenja svih aktivnih, pasivnih i reaktivnih mjera kako bi se preživjelo prvi udar. Ministar obrane Ivan Anušić već je lani zatražio reaktiviranje podzemnih objekata poput Cetine, odnosno Objekta 185 kod Pantane u bazi u Divuljama. JNA je jako oštetila podzemna skloništa aerodroma Željava, kodnog imena Klek 505, u čiju je izgradnju svojedobno uložila 8,5 milijardi dolara. Svi izlazi iz podzemnih tunela nalaze se u RH, kao i tri od pet uzletnih staza. Za ratne uvjete njezin je položaj vjerojatno neodrživ zbog blizine granice, ali ovdje govorimo o disperziji kao obrani od diverzije "ukrajinskog tipa".
A kad smo kod "prvog udara", europske medije nedavno je fascinirala vijest o tome kako su Finci, u okviru vježbe Baana 25, pretvorili autocestu E75 kod Tikkakoskija u improviziranu pistu za avione F/A-18 Hornet. Vježba je pokazala finsku predanost konceptu disperziranih operacija, ključnom dijelu NATO-ove strategije Agile Combat Employment (ACE). Kod nas su mnogi zaboravili da je cesta na Grobniku, prije današnjih naplatnih kućica, bila pričuvna pista još u vrijeme Jugoslavije. Uz male intervencije u takve piste se mogu pretvoriti i dijelovi autoceste A5 između Osijeka i Svilaja, A3 između Novske i Slavonskog Broda, te na A1 između Perušića i Gospića. Na tim se slabije naseljenim lokacijama može pronaći ravan dio ceste bez tunela i nadvožnjaka, dug tri i više kilometara, relativno blizu drugih vojnih objekata. Vojni proračun zemalja NATO-a i Hrvatskoj će omogućiti ne samo bolje planiranje vojnih nabava, nego i alternativa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....