Ovog tjedna završeno je e-savjetovanje Ministarstva zdravstva o provedbenom programu imunizacije. Najvažnija je novost u ovoj priči kako Hrvatsko pedijatrijsko društvo u svojim primjedbama traži proširenje programa cijepljenja koja su do sada bila dostupna samo rizičnim skupinama i to na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZ0). Roditeljima će biti ostavljeno na izbor žele li cijepiti svoje dijete, ali ako to odluče učiniti, trošak cjepiva bit će na teret HZZO-a umjesto na njihov vlastiti, kao što je do sada bilo.
Među tri cjepiva za koje struka traži da uđu u prošireni program je i cjepivo za menigokoknu sepsu za koje je šira javnost prvi put čula nakon tragične smrti osmomjesečne djevojčice u Zagrebu. Mia je 13. veljače preminula u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" od meningokokne sepse tipa B, a njezina majka Monika Čorak svojim je javnim istupom za Slobodnu Dalmaciju upozorila kako postoji spasonosno cjepivo protiv ove teške bolesti za koje, osim struke, zna rijetko koji roditelj.
Užasno teška, tužna i mučna priča ovih roditelja koji su izgubili svoje dijete pokrenula je i struku i javnost. Potražnja za cjepivom protiv meningokoka naglo je porasla, sve dostupne doze su rasprodane pa u ljekarnama upravo čekaju novu pošiljku. U pedijatrijskim ordinacijama već postoje liste čekanja za ovo cjepivo što im je, kaže nam majka Monika, najveća utjeha u ovoj situaciji.
- Htjeli smo da naša priča nešto promijeni, da se cjepivo protiv meningokoka uvrsti u kalendar i da pedijatri roditelje redovito informiraju o njegovom postojanju i riziku bolesti. Kada roditeljima objasnite koliko teški mogu biti ishodi ove infekcije, jasno je da se ne radi o "običnoj dječjoj bolesti", da je svaki izgubljeni život previše. Iako našu djevojčicu ništa ne može vratiti, utjeha nam je što njezine priča nije ostala bez odjeka.
Vjerujem da njezina priča sada pomaže zaštititi drugu djecu i potaknuti razgovor o temi o kojoj se godinama premalo govorilo. Mi smo za mogućnost cijepljenja saznali tek u bolnici, a ne ranije kod pedijatra, i to nas posebno boli. Upravo zato želimo da drugi roditelji na vrijeme dobiju tu informaciju, pogotovo jer mnogi ni financijski ne mogu sami priuštiti to cjepivo. Ako povjerenstvo prihvati ovu preporuku pedijatara da bude na teret HZZO-a, napravit će zaista veliku stvar za djecu i njihove roditelje, za ovo društvo općenito - kaže nam majka Monika.
Jednaka je poruka i prof. dr. sc. Joška Markića, predsjednika Hrvatskog pedijatrijskog društva (HPD) čija je ovo inicijativa.
- U Hrvatskoj se svake godine rodi oko 35.000 djece, pa uvođenje dodatnih cjepiva u nacionalni program cijepljenja ne bi predstavljalo značajan financijski teret za državu. Čak i kada bi cjepiva protiv bolesti poput rotavirusa, meningokoka ili vodenih kozica bila dostupna bez troška, dio roditelja vjerojatno se i dalje ne bi odlučio na cijepljenje jer bi ona ostala neobavezna.
Ipak, važno je promijeniti način na koji društvo promišlja cijepljenje koje je jedan od najvećih dosega moderne medicine: ono smanjuje učestalost bolesti, sprječava teške komplikacije i dugoročno rasterećuje zdravstveni sustav. Upravo zato društvo bi trebalo poticati roditelje koji odluče vjerovati znanosti i zaštititi svoju djecu cijepljenjem.
Umjesto dodatnog financijskog opterećenja za obitelji, država bi trebala preuzeti trošak takvih cjepiva. Poruka bi trebala biti jasna: ako vjerujete u znanost i prevenciju, država će vas u tome podržati - kaže prof. Markić pa dodaje kako se u našem se društvu često građane kažnjava ili dodatno opterećuje raznim troškovima.
Umjesto toga trebalo bi poticati odluke koje doprinose zdravlju, poput preventivnih mjera i zdravog načina života. Trošak cjepiva stoga ne bi trebali snositi pojedinci, nego država, jer je riječ o preventivnoj mjeri koja štiti zdravlje djece i dugoročno koristi cijelom društvu. Zato je važno ponovno ojačati javnozdravstveni pristup kakav je nekada bio snažan u našem sustavu - kaže prof. Markić.
Na pitanje hoće li ovo promijeniti i odnos struke prema roditeljima koji se, kao u ovom slučaju, žale na manjak informacija, ali i na klimu u društvu koja je cjepiva, čak i ona obavezna, proglasila nepoželjnima, dr. Markić odgovara:
- Nažalost, zbog preopterećenosti i velikog administrativnog opterećenja pedijatri često tijekom jednog radnog dana pregledaju i više od stotinu pacijenata. U takvim okolnostima jednostavno nije moguće svakom roditelju pružiti sve informacije i savjete koji su potrebni. To ne znači da pedijatri ne žele ili ne znaju, nego da im za to često nedostaje vremena jer ih svakodnevni posao i administracija potpuno zaokupe.
U pojedinim pedijatrijskim ordinacijama na jednog pedijatra dolazi i do tisuću i pol djece, iako bi optimalan broj trebao biti oko tisuću. Istodobno, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj nedostaje oko 31 posto pedijatara, a u nekim županijama taj manjak prelazi i 40 posto. U takvim okolnostima stvara se vrlo nepovoljna klima za kvalitetan rad.
Morate znati da je sve više roditelja koji odbijaju određene medicinske postupke i obavezno cjepivo. Danas postoje slučajevi u kojima roditelji odbijaju da novorođenče primi vitamin K, iako se radi o jednostavnoj i sigurnoj mjeri koja može spriječiti ozbiljna krvarenja i trajne neurološke posljedice. Takve situacije dodatno otežavaju rad pedijatara i pokazuju koliko je važno kontinuirano informirati i educirati roditelje - kaže prof. Markić koji dodatno naglašava ulogu pedijatara u društvu.
- Pedijatar nije samo liječnik koji liječi akutne dječje infekcije, poput upale grla ili sličnih bolesti. On prati dijete od samog rođenja, njegov rast i razvoj, te ima važnu savjetodavnu ulogu u odnosu s roditeljima. Rane godine djetinjstva formativne su i imaju velik utjecaj na zdravlje u kasnijem životu. Pedijatri bi trebali imati vremena razgovarati s roditeljima o pravilnoj prehrani, prevenciji bolesti, cijepljenju, zdravim životnim navikama, važnosti tjelesne aktivnosti i mentalnom zdravlju djece. Uloga pedijatra zato nije samo zdravstvena nego i prosvjetiteljska, kao što je to nekada i bila. Pedijatri su važan izvor pouzdanih informacija za roditelje - poručuje dr. Markić.
Na potezu je sada Ministarstvo zdravstva odnosno povjerenstvo koje odlučuje hoće li preporuke Hrvatskog pedijatrijskog društva o cjepivu na teret HZZO-a biti prihvaćene.
Ministricu zdravstva Irenu Hrstić pitali smo kada će konačna odluka biti donesena.
- Na Povjerenstvu je sada da analizira zahtjeve i procijeni koliko su pravno utemeljeni, stručno opravdani i financijski izvedivi u ovom trenutku. Kada su u pitanju djeca i ranjive skupine, ekonomska isplativost sigurno je manje važna u odnosu na dobrobiti koje takve mjere donose dugoročno - odgovorila je ministrica zdravstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....