More protiv kontinenta: može li prehrana objasniti razlike u dijabetesu tipa 2? Počinje veliko istraživanje, evo detalja

Kakav je i koliki utjecaj prehrane na razvoj dijabetesa tipa 2 kod populacije koja živi uz more i one u kontinentalnoj Hrvatskoj, prvenstveno u Slavoniji, tema je velikog nacionalnog projekta Hrvatske zaklade za znanost koji je ovoga vikenda započeo terenskim radionicama održanima na Braču i Hvaru.

Nacionalnom projektu nazvanom “Šećerna bolest počinje u crijevima: Analiza uloge crijevnog mikrobioma, prehrambenih navika i psihičkog stresa u šećernoj bolesti tip 2”, koji će se provoditi tri godine, nositeljica je prof. dr sc. Tina Tičinović Kurir, pročelnica Zavoda za endokrinologoiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Split, te pročelnica Katedre za patofiziologiju na Medicinskom fakultetu u Splitu. Cilj istraživanja je utvrditi specifičnosti bakterijskog sastava crijeva kod osoba sa šećernom bolešću - i njihovih ukućana koji ne boluju od šećerne bolesti - koji se hrane pretežno mediteranskim načinom prehrane u odnosu na ispitanike koji se hrane, uvjetno rečeno, “kontinentalnom prehranom”.

Dr. Tina Tičinović Kurir i dr. Mladen Krnić na Hvaru 

Privatni album

Dvije prve terenske radionice, na kojima se s otočkim liječnicima i pacijentima razgovaralo o svrsi i ciljevima ovoga projekta, vodili su, uz dr. Tičinović Kurir, i izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, dijabetolog i endokrinolog iz KBC-a Split, ujedno predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, te Marija Bandić, glavna sestra Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma splitske bolnice. Prva radionica održana je na Braču, uz podršku dr. Nataše Mrduljaš Đujić, specijalistice obiteljske medicine. Druga terenska radionica upriličena je u Gradskoj knjižnici u Starome Gradu na Hvaru, uz veliku organizacijsku pomoć Maje Budrović, predsjednice tamošnjeg Crvenog križa. Na provođenju projekta pomagat će specijalisti obiteljske medicine iz Jelse dr. Dobrinko Carić i dr. Ana Filipa Zujić, kao i dr. Đoni Planjar iz Staroga grada.

Ovo veliko istraživanje, koje je u svom praktičnom dijelu tek startalo, obuhvaća i druge otoke (kao i dijelove Slavonije), uključujući ukupno 600 ispitanika.

U ovaj nacionalni projekt također su, kao podskupina koju će se posebno analizirati, uključeni i veterani Domovinskog rata oboljeli od šećerne bolesti.