Na fakultetima 11.000 više mjesta nego brucoša! Koji su najpopularniji studiji u Zagrebu, Splitu, Zadru i Dubrovniku?

Neki su odlučili davno prije i za to se pripremali čitavo dosadašnje školovanje, neki će odluku možda donijeti tek kada vide rezultate državne mature, a neki će se vjerojatno predomisliti u zadnji čas. Ali, kako bilo, pred maturantima je jedno od najizazovnijih i najstresnijih razdoblja u životu – odluka o upisu fakulteta koja će usmjeriti njihovu profesionalnu karijeru, a umnogome i budućnost.

Nakon što su napustili srednjoškolske klupe, većina maturanata u njih će se kratkotrajno vratiti tek za vrijeme pisanja ispita državne mature od 2. do 26. lipnja. Utvrdimo gradivo, iako maturanti to dobro znaju: državna matura obvezna je samo za maturante gimnazija jer im ona osigurava završnost srednjoškolskog obrazovanja. Učenici završnih razreda strukovnih škola na ‘ispit zrelosti‘ izlaze jedino ako žele upisati visoko učilište, u suprotnom matura za njih nije obvezna.

U ovom trenutku još uvijek traju i prijave željenih studija za upis i to, podsjetimo, najviše njih 10 rangiranih prema prioritetima. Tu listu kandidati će moći mijenjati sve do datuma konačne objave rezultata državne mature, što je ove godine 16. srpnja. Kada je, pak, riječ o ukupnom broju mjesta za upis na svim javnim i privatnim visokim učilištima u Hrvatskoj, odnosno upisnoj kvoti za prvu godinu studija u akademskoj 2025./2026., ona, prema podacima Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanosti i visoko obrazovanje (AZVO) iznosi 40.361, što je oko 800 mjesta manje nego na lanjskim upisima u prvu godinu studija. Treba dodati kako su u taj broj uključene i kvote predviđene za upis učenika Hrvata izvan Hrvatske, učenike koji su srednju školu završili prije 2010. godine (prije uvođenja državne mature) te studiji na engleskom jeziku, međutim, riječ je o manjem broju takvih upisnih mjesta.

No, kako se i u ovoj godini nastavljaju negativni demografski trendovi, koji se onda prelijevaju i na (visoko)obrazovni sustav, svaki kandidat hipotetski ima šansu pronaći svoje mjesto u fakultetskim klupama. Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove za provedbu državne mature, ove godine izlazak na državnu maturu u prvom, ljetnom roku prijavilo je ukupno 29.240 svih pristupnika (maturanata te učenika koji su srednju školu završili ranije ili dolaze izvan RH).

 - To je manje kandidata nego prošle godine, čime je nastavljen silazni trend broja pristupnika državnoj maturi iz godine u godinu. Ovi podaci odnose se na broj prijava od 2. svibnja ove godine, dakle prije završetka nastavne godine za maturante, pa je vrlo izgledno kako će dio njih imati zaključenu negativnu ocjenu iz nekog predmeta te neće moći izaći na maturu. Tako ćemo konačne brojke pristupnika znati tek 2. lipnja, kada počne državna matura – objašnjava Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.

Tako proizlazi da je i ove godine na fakultetima oko 11 tisuća mjesta više nego kandidata koji bi ih mogli popuniti.

Prema Upisniku visokih učilišta, u Hrvatskoj je trenutačno 10 javnih sveučilišta, četiri privatna, 72 sastavnice javnih sveučilišta, 13 javnih te 18 privatnih veleučilišta, a na njima je, kako smo napomenuli, za ‘brucoše‘ u novoj akademskoj godini predviđeno više od 40.000 upisnih mjesta, ukupno gledano na redovnim i izvanrednim studijima. Prema podacima AZVO-a, u novoj 2025./2026. akademskoj godini za upis u prvu godinu učenici mogu birati između čak 1389 studijskih programa/studija (uključeni su i jedno- i dvopredmetni studiji), što je čak 75 više nego na prošlogodišnjim upisima.

Shutterstock/Ilustracija

 - Broj studija raste iz godine u godinu najčešće iz razloga što se neki postojeći studiji dijele na module, na nekim studijima na kojima to do tada nije bio slučaj uvode se kvote za upis učenika koji su srednju školu završili prije uvođenja državne mature, kao i za Hrvate izvan RH. Nisu to nužno novi studijski programi – razriješava ove brojke Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice AZVO-a.

Gledano pojedinačno po sveučilištima, najviše ukupnih upisnih mjesta u prvu godinu prijediplomskih i integriranih studija i u novoj 2025./2026. akademskoj godini nudi Sveučilište u Zagrebu, njih ukupno 13.441 (67 manje nego lanjske godine), a slijedi Sveučilište u Splitu koje navodi kvotu od 4523 upisna mjesta (15 više nego lani), odnosno upisna kvota za redovite studente prve godine u Splitu iznosi 3748, za izvanredne 587, dok su ostala mjesta rezervirana za učenike koji su srednju školu završili ranije (58), učenike hrvatske iseljenike (56) te strane studente izvan EU (74). Na Sveučilištu u Osijeku mjesta ima za 3828 ‘brucoša‘, u Rijeci za njih 3543, na Sveučilištu u Zadru 1702 (15 više nego lani), u Dubrovniku 614 (38 više nego lani) itd.

SPLIT: Logopedija još pod upitnikom

Na Sveučilištu u Splitu, na primjer, i ove će godine najviše upisnih mjesta biti na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (482), što je identičnoi kao na prošlogodišnjim upisima. Međutim, nešto više upisnih mjesta nego lani u Splitu će, na primjer, biti na popularnoj fizioterapiji, za koju je upisna kvota s lanjskih 14 mjesta podignuta na ovogodišnjih 21 (14 redovnih, 5 izvanrednh studenata te dva mjesta za ranije završene učenike). Kvota je znatno podignuta i za studij komunikacije i medija, i to s lanjskih 25 na ovogodišnjih 45 upisnih mjesta (+20), a za studij glume, na koji se u Splitu upisuje svake druge godine, ove je godine predviđeno osam upisnih mjesta a interes je golem.

Među studijima u Splitu koji će upisati manje studenata nego lani je studij informatike na kojemu se ove godine nudi deset upisnih mjesta manje, odnosno ukupno 30.

- Oko uvođenje studija logopedije, koji pripremamo dugi niz godina, u ovom trenutku nemamo još potpunih informacija. Međutim, još ne isključujemo mogućnost da se taj studij u Splitu od nove 2025./2026. godine pokrene kao dislocirani studij zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koji bi u potpunosti bio u nadležnosti Sveučilišta u Zagrebu, dok su kao mjesto izvođenja planirani prostori Sveučilišta u Splitu – kaže prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan, prorektor za studente, nastavu i poslovanje Sveučilišta u Splitu o mogućim novostima na ovom sveučilištu. Novost je pak, podsjeća, da je od jesesni ovdje planirano pokretanje diplomskog studija novinarstva.  

Kada kažemo da svaki kandidat koji za to ispuni uvjete ima hipotetske šanse pronaći svoje mjesto u akademskom svijetu, mislimo prije svega na odnos upisnih mjesta, kojih je više nego dovoljno, i ukupnog broja potencijalnih kandidata ‘brucoša‘. Dakako, da biste ‘upali‘ na željeni faks trebat će vam puno više od ovakve matematike jer za mjesta na brojnim atraktivnim fakultetima već sada vlada ogroman interes, što se vidi iz sustava prijava. Nema tu velikih iznenađenja u odnosu na protekle godine. I ovoj generaciji studenata, prema podacima o prijavama za upis na studije AZVO-a, pogleda li se kriterij omjera ukupne kvote i prijava prvog izbora učenika (kvota veća od 10), na top-ljestvici popularnosti vodi studij glume na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, za čijih se 12 upisnih mjesta u ovom trenutku bori čak 270 kandidata. Za njih 150 to je studij prvog izbora – što znači da se za jedno upisno mjesto „tuče“ više od 12 kandidata kojima je taj studij prioritetan za upis.

Na drugom mjestu u zemlji je također uvijek atraktivan studij logopedije u Zagrebu, za koji je već sada stiglo 995 prijava, od kojih je za 369 kandidata to studij prvog izbora (omjer 7,38 kandidata prvog izbora na jedno upisno mjesto). Veoma traženi studiji prema tom kriteriju su i kriminalistika, psihologija, radiološka tehnologija, grafički dizajn i vizualne komunikacije, dizajn, animirani film, arhitektura i urbanizam, svi redom u Zagrebu, dok je među prvih deset najtraženijih u zemlji i fizioterapija u Splitu, za čije je 21 upisno mjesto stiglo već sad 266 prijava a za njih 49 to je prvi izbor (3,5 kandidata prvog izbora na jedno upisno mjesto).

Pogleda li se samo ukupan broj prijava prvog izbora studija (neovisno o upisnoj kvoti) na top-ljestvici najpopularnijih u cijeloj zemlji je studij elektrotehnike i informacijske tehnologije te računarstva na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva za čijih je 650 mjesta stiglo 1025 prijava. Veoma je tražena i zagrebačka medicina, poslovna ekonomija, pravo, studij građevinarstva itd., što je također trend više ili manje svih prethodnih godina.

U Splitu najpopularnija fizioterapija

U Splitu je, osim najpopularnije fizioterapije, u vrhu interesa ovogodišnjih maturanata još i dizajn vizualnih komunikacija, gluma, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, farmacija, medicinsko-laboratorijska dijagnostika, arhitektura i urbanizam, medicina i dentalna medicina, a prema broju prvbih izbora dobro stoje i poslovna ekonomija, kineziologija, građevinarstvo, rani i predškolski odgoj, pravo, arhitekttura i urbanizam, forenzika…

Najmanje prijava u Splitu (izuzmu li se kvote za ranije završene učenike te Hrvate izvan RH), a čini se i najmanje interesa, ovogodišnji kandidati pokazuju za studije na Kemijsko-tehnološkom fakultetu i to za studij kemijska tehnologija; smjer zaštita okoliša (24 mjesta, svega jedna prijava prvog izbora), ali i studij kemije (36 mjesta, 71 ukupna prijava, ali svega četiri prijave prvog izbora). I za nastavnički smjer studija matematike i informatike na splitskom PMF-u za 20 upisnih mjesta zasad je zabilježeno ukupno 25 prijava, ali samo tri prijave prvog izbora. Nakon dugo godina tako studij brodogradnje (barem kako sada stvari stoje) nije među najmanje traženima jer je za 22 upisna mjesta na tom studiju stiglo 68 prijava, od kojih njih osam taj studij navodi kao prioritet za upis.

Zadar: Psihologija na prvom mjestu

U Zadru je, tradicionalno, najpopularnija psihologija, za čijih je 47 mjesta ‘označeno‘ čak 768 prijava, od kojih je za 113 kandidata to ultimativan studij za upis (2,4 kandidata prvog izbora na jedno upisno mjesto). Dobro stoje i studiji ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te studij menadžmenta, dok, primjerice, velikog interesa nema za klasike - dvopredmetne studije grčki jezik i književnost (16 mjesta, nijedan prvi izbor), te latinskog jezika i rimske književnosti (16 mjesta, također 0 prijava prvog izbora).

Dubrovnik: Sestrinstvo i hotelijerstvo

Na Sveučilištu u Dubrovniku zasad na najveću pozornost učenika nailaze izvanredni stručni studij sestrinstva te stručni studij hotelijerstvo, restoraterstvo i gastronomija, kao i redoviti studij brodostrojarstva, dok, primjerice, studiji pomorske tehnologije jahta i marina (17 upisnih mjesta) te primijenjena ekologija mora (21 mjesto) nitko ne navodi kao prvi izbor.

Iako su na Veleučilištu „Marko Marulić“ u Kninu, koje godinama nailazi na iznimno skroman interes kandidata, ove godien napokon za upola smanjili ukupnu upisnu kvotu na svojih pet studija – i to s prošlogodišnjih 160 na ovogodišnjih 85 upisnih mjesta – to im, čini se, neće pomoći da privuku veći broj ‘brucoša‘. Zasad je tih pet studija prijavilo ukupno svega 34 kandidata, ali samo njih šest navodi ih kao prvi izbor.