StoryEditorOCM
Hrvatskatržište rada

Na Filipinima 12 velikih hrvatskih tvrtki traže nove radnike. U sve je uključen i Hrvatski zavod za zapošljavanje

Piše Mia Uzinić
27. listopada 2025. - 15:09

Hrvatski zavod za zapošljavanje direktno sudjeluje u uvozu radne snagu s Filipina? Informacija je to koju smo dobili od Hrvata koji vodi jednu od otprilike 800 agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj. 

– Zavod je institucija koja bi se trebala baviti nezaposlenim Hrvatima, strancima s radnom dozvolom i osobama iz EU-a koje imaju pravo doći u Hrvatsku. Godinama su govorili da nam nije potrebna strana radna snaga, a sada potpuno drukčija priča – tvrdi naš sugovornik te se pita zašto je državnoj instituciji u interesu sudjelovanje u uvozu stranih radnika iz Filipina. 

Sudeći po odgovoru koji smo dobili od Zavoda, njihova uloga u "uvozu" stranih radnika iz Filipina ipak nije toliko direktna pa je nejasno što zapravo smeta anonimnom vlasniku agencije.

image
Damir Škomrlj/Cropix

Iz HZZ-a tvrde da je njihov posao posredovanje između radnika koji traže posao i poslodavaca koji traže radnike, i to na domaćem tržištu rada, a putem EURES-a i na tržištu rada Europske unije i po potrebi šire.

– Radnici iz Filipina već rade u Hrvatskoj, a u ovoj godini do 30. rujna izdano je 12.809 dozvola za boravak i rad državljanima Filipina. Kada je riječ o Filipinima, Republika Hrvatska već ima potpisan Memorandum o suradnji u području tržišta rada s ciljem unaprjeđenja institucionalnih kapaciteta u području tržišta rada i zapošljavanja dviju zemalja te se upravo u Manili održava sajam poslova, gdje 12 hrvatskih poslodavaca nudi priliku za zapošljavanje državljanima Filipina. Kroz sajam poslova pružena je prilika poslodavcima za direktan susret s kandidatima koji svojim kvalifikacijama odgovaraju potrebama traženog radnog mjesta, omogućeno je provođenje selekcijskog postupka, a sve s ciljem popunjavanja slobodnih radnih mjesta – naglašavaju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 

image
/Shutterstock

Profil zemlje iz koje nam dolaze radnici: 117 milijuna, kršćani, prosječna plaća 300 €, dobro obrazovanje... 

Filipini su otočna država u jugoistočnoj Aziji, smještena u zapadnom Pacifiku, poznata po svojoj iznimno bogatoj kulturnoj i jezičnoj raznolikosti, ali i po snažno izraženoj religioznosti, pretežito kršćanskog karaktera.

VJERA

Prema najnovijim procjenama, Filipini imaju više od 117 milijuna stanovnika, što ih svrstava među najmnogoljudnije zemlje Azije. Značajan postotak stanovništva živi u urbanim središtima, pri čemu je glavni grad Manila domaćin višemilijunskog stanovništva.​ Filipini su jedina dominantno katolička nacija u Aziji – čak oko 80 do 85 posto stanovništva izjašnjava se kao rimokatolici. Osim katolika, prisutni su protestantski kršćani (oko 10%), pripadnici različitih lokalnih crkava te manjine muslimana... 

OBRAZOVNI SUSTAV

Filipinski obrazovni sustav prošao je brojne reforme u novije vrijeme. Obvezno obrazovanje traje 13 godina i obuhvaća osnovnu školu (elementary), junior high school i senior high school, nakon čega slijedi sveučilište ili tehničko obrazovanje. Škole su državne i privatne – privatne često nude naprednije kurikulume i dodatne programe iz stranih jezika, znanosti, sporta ili umjetnosti. Službeni jezici su filipinski (temeljen na tagalogu) i engleski – većina nastave, posebno na višim razinama, odvija se na engleskom jeziku. Poseban naglasak stavlja se na STEM područja, ali i građanski odgoj, vrijednosti i globalne kompetencije. Iako postoji velik broj visokoobrazovanih mladih, kvaliteta obrazovanja varira i izazov predstavlja ekonomska nejednakost – škole u ruralnim i siromašnim područjima često imaju slabije uvjete i manje resursa.​

POLITIČKI SUSTAV

Filipini su predsjednička republika s izraženim demokratskim institucijama, ali i s dugom tradicijom političkih dinastija koje dominiraju nacionalnom i lokalnom politikom. Politički sustav zemlje obilježen je dvodomnim parlamentom – Senatom i Zastupničkim domom – te predsjednikom koji ima široke izvršne ovlasti. Mandat predsjednika traje šest godina, a Senat se dijelom obnavlja svakih tri.​

Sustav političkih dinastija temelj je filipinskog političkog "krajolika" – većina zastupnika i lokalnih šefova dolazi iz utjecajnih obitelji, a savezi i lojalnosti često mijenjaju smjer ovisno o izborima i trenutnim savezima. Lokalne uprave imaju značajnu autonomiju, a regionalne napetosti povremeno stvaraju političke i sigurnosne izazove, osobito na jugu zemlje, gdje su izraženi zahtjevi za većom autonomijom muslimanskih zajednica.​

EKONOMIJA

Ekonomija Filipina 2025. godine bilježi stabilan rast s projekcijama povećanja BDP-a za oko 6% godišnje, što zemlju svrstava među najbrže rastuće ekonomije u jugoistočnoj Aziji. Filipini su svjetski značajni po izvozu mikročipova, u čemu su među deset vodećih zemalja globalno – mikročipovi i elektronički proizvodi čine okosnicu izvoza, uz transportnu opremu, kemijske proizvode, tekstil, bakar, nikal i poljoprivredne proizvode poput kokosa i voća.

Stopa nezaposlenosti padala je na oko 4,3% početkom 2025., uz otvaranje oko 2,6 milijuna novih radnih mjesta, posebno zahvaljujući rastu minimalne plaće, priljevu doznaka od Filipinaca iz inozemstva i predizbornim potrošnjama. Inflacija je stabilizirana na oko 3% godišnje i financijski sektor ostaje otporan na globalne šokove, što omogućuje predvidljivost cijena i potrošnje.​ Međutim, plaće su im jako niske, pa se tako prosječna plaća kreće između 300 i 350 eura, a ima i Filipinaca koji žive sa 200 – 250 eura mjesečno. 

Napominju da je prioritet zapošljavanje domaće radne snage, što HZZ čini putem aktivacije nezaposlenih iz evidencije nezaposlenih. Također, među prioritete je uvršten i povratak domaće radne snage iz inozemstva, zbog čega provode ciljane mjere aktivne politike zapošljavanja.

– Broj nezaposlenih koji su raspoloživi za rad i broj radnih mjesta koja se svakodnevno objavljuju na Zavodu ukazuju da postoji potreba za zapošljavanjem stranih radnika. To je osobito izraženo u djelatnostima kao što su sektor graditeljstva, turizma, prerađivačka industrija, poljoprivreda. Upravo iz tog razloga radi se na izmjenama Zakona o strancima, čija je namjera uvesti kvalitetnu radnu snagu putem uređenog sustava uvoza.

S druge strane, važno nam je da strani radnici koji dolaze u Republiku Hrvatsku imaju određene kompetencije, te kada dođu da i ostanu raditi u Republici Hrvatskoj. Stoga je važno da dolazak u Republiku Hrvatsku bude dobro organiziran, da se provede dobra selekcija kandidata, da radnici budu pripremljeni i da dobiju sve potrebe informacije jer će im to, naglašavaju, pomoći u boljoj integraciji i duljem ostanku u RH, uz napomenu da se Filipinci koji već rade u RH vrlo dobro kulturološki prilagođavaju, brzo uče hrvatski jezik, a prema iskustvima poslodavaca pokazali su se kao dobra i kvalitetna radna snaga. 

image
Damir Škomrlj/Cropix

Naš sugovornik spominjao je i navodnu "crnu listu" na kojoj se nalaze radnici iz Bangladeša i Nepala, te kazao da im se ne izdaju radne dozvole tako da se odugovlači s izdavanjem sve dok poslodavac ne odustane. Valja naglasiti da Hrvatski zavod za zapošljavanje ne izdaje dozvole za boravak i rad, ali daje mišljenje na zahtjev za dozvolu za boravak i rad. Prije davanja mišljenja provjerava jesu li ispunjeni zakonski uvjeti za pozitivno mišljenje. Izdavanje radnih dozvola u nadležnosti je MUP-a.

– Ne smije se javno kazati tko je na "crnoj listi" jer se tako riskira diplomatski incident. Činjenica jest da su radnici iz Bangladeša i Nepala koristili Hrvatsku samo za ulazak u Europu. Filipinci to ne smiju raditi. Poslodavci će sada, jer ne znaju za ovu praksu, napuniti sustav brojnim Nepalcima, Bangladešanima i Indijcima, misleći da će im ti radnici doći, a prema mojim informacijama postoji neformalna lista država za koje se posljednjih nekoliko mjeseci ne izdaju dozvole – tvrdi naš sugovornik. 

Upit smo poslali i Ministarstvu, a do njihova odgovora dobro je prisjetiti se činjenice da je nedavno na snagu stupila izmjena Zakona o strancima, Ministarstvo unutarnjih poslova pojačalo je kontrole i izdalo manje radnih dozvola strancima nego u istom razdoblju prošle godine. Ministar Božinović prilično je odlučan u smanjenu broja agencija za zapošljavanje stranih radnika. Kazao je da neće biti mjesta "lovu u mutnom" te da će opstati 20 posto agencija, što se čini kao razumnija brojka u odnosu na oko 800 njih koje trenutačno rade u Republici Hrvatskoj. 

image
/Shutterstock

ODGOVORNOST AGENCIJE

– Ozbiljna agencija prati radnika kojeg je dovela sve dok se nalazi na području Europske unije, a neozbiljne agencije dovedu čovjeka na posao s uvjetima koji su potpuno drukčiji od onoga što su ispregovarali. Tako oštete i firmu i radnika. Primjerice, firma traži kuhara, a takva agencija dovede pomoćnog kuhara.

Radnik dolazi na radno mjesto za koje nije kvalificiran, ne poznaje jezik i nerijetko dobije otkaz prvi dan. Agenciju pokušavaju dobiti i poslodavac i radnik, ali jednostavno im se ne javljaju, skupili su novac i nije ih briga. Radnik postane ilegalan, država ga mora deportirati, što također košta. Zbog toga su i uvedene zadužnice u visini bruto plaće (otprilike 1500 eura po radniku). Ako firma ne zaposli radnika, poslodavcu se uzima novac sa zadužnice – objašnjava. Ne predviđa dovođenje radnika iz ostalih zemalja, a tvrdi da je trenutačno u Hrvatskoj najviše radnika s Balkana, iz Nepala, Indije i Bangladeša.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 15:13