Stranci su lani u Hrvatskoj kupili čak 11.516 nekretnina, što je nešto manje nego 2023. i 2022., ali i dalje puno iznad razina kupoprodaja iz prijepandemijske 2019. godine. Konkretno, u 2023. strani su državljani prema podacima Porezne uprave kupili 12.270 nekretnina, a rekordne 2022. čak 13.336. Kupovalo se i u pandemiji te je 2021. kupljeno oko 9.500 nekretnina, a 2020. godine 6.266 nekretnina.
U 2019. stranci su u Hrvatskoj kupili oko 7.200 nekretnina. Što bi značilo da su od 2019. pa do lani strani državljani kupili više od 60 tisuća nekretnina. Slovenci i dalje drže primat po broju kupoprodaja s oko 3.500 kupljenih nekretnina, na drugom su mjestu ponovo Nijemci s oko 2.600 kupoprodaja, a slijede Austrijanci, Česi, Slovaci, državljani Bosne i Hercegovine, Poljske, Mađarske, Italije, piše Novi list.
Dok je u Hrvatskoj sve više nekretnina u vlasništvu stranaca, zanimljivi su i podaci o tome koliko je u Hrvatskoj već sada takozvanog nekomercijalnog smještaja, odnosno vikendica, te koliko ovaj »boom« utječe na turističku sliku jadranskih destinacija.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) lani je u nekomercijalnom smještaju bilo oko 676 tisuća kreveta, a budući da ih je u 2019. bilo oko pola milijuna, to znači da je u zadnjih šest godina ovaj kapacitet skočio za oko 167 tisuća kreveta. U 2020. je bilo oko 555 tisuća, 2021. oko 585 tisuća, 2022. već 617 tisuća, a 2023. oko 640 tisuća nekomercijalnih kreveta. Za usporedbu, kapaciteti u legalnom privatnom smještaju prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), nisu daleko od ovih brojki. Registriranih stalnih postelja lani je u kolovozu bilo oko 660 tisuća pa ispada da je lani po prvi put nekomercijalni smještaj »prešišao« onaj komercijalni. Odnosno, da imamo više kreveta u vikendicama i stanovima, nego u apartmanima i kućama za odmor.
Evidencija nije potpuna
Dok nekomercijalni kreveti bujaju, ispada da je prijavljenih noćenja sve manje. Točnije rečeno, da vlasnici vikendica sve manje prijavljuju i ono malo što prođe kroz evidencije. Tako je lani kroz sustav eVisitor evidentirano oko 10,7 milijuna nekomercijalnih noćenja, a 2019. čak 13,1 milijun. Dakle, oko 2,4 milijuna više. U vikendicama je lani tako boravilo 470 tisuća vikendaša.
Nedo Pinezić, konzultant za privatni smještaj, kaže da je evidencija nekomercijalnog smještaja u eVisitoru nepotpuna jer ovisi o dobroj volji vlasnika vikendica i stanova da se prijave.
– Ako je samo ono što je evidentirano veće od broja komercijalnih ležajeva u privatnom smještaju, onda su i polazne osnove za takozvanu poreznu reformu obiteljskog smještaja bile netočne. Nekomercijalni smještaj je jako veliki problem jer na ovakav način sve više gubimo kontrolu nad smještajem te ćemo sve više gubiti legalni dio kapaciteta, a bujat će nelegalni dio. Cijeli sustav uporno ignorira uhvatiti se u koštac s bujajućim nekomercijalnim smještajem, a s time što destimulira legalizaciju, reže granu na kojoj sjedimo. Događa nam se da se promet prelijeva iz komercijalnog dijela u nekomercijalni za koji ne znamo plaća li se, ni po kojoj cijeni, i izvan je fokusa poreznih škara. Tu je velik prostor za sivo tržište i radi veliku štetu, kazao je Pinezić za Novi list.
Stranci kupuju nekretnine
Dodaje da je riječ o nelojalnoj konkurenciji svim oblicima smještaja, dakle i hotelima i mobilnim kućicama u kampovima. U prostornom planiranju ove se nekretnine definiraju kao stanovi, dok se kod analize opterećenja destinacije u obzir uzimaju samo turistički objekti, a koji već sada u nekim destinacijama manje opterećuju infrastrukturu nego vikendice. Samim time bi kroz urbanističko planiranje u već sada opterećenim destinacijama gradnju novih stanova trebalo staviti pod kakvu-takvu kontrolu. Jer jednom izbetonirana obala donosi masovnost i gubitak tržišne pozicije kakvu Hrvatska želi, a to je destinacije više dodane vrijednosti.
Novi list podsjeća kako mnogi strani turisti kupuju nekretnine na našoj obali te ljetuju u njima sa svojim obiteljima, što nije ništa nelegalno, no koliko se toga dalje iznajmljuje na crno, nitko ne zna. To što su nekadašnji gosti sada u Hrvatskoj u vlastitom stanu na odmoru znači i manjak za turistički sektor koji gubi promet. A jasno, potražnja za nekretninama i dalje generira betonizaciju obale.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....