Katolička crkva nalazi se pred jednom od najozbiljnijih kriza posljednjih desetljeća, a ishod bi mogao obilježiti i pontifikat pape Lava XIV. U središtu prijepora nalazi se Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (FSSPX), poznato i kao lefebvreovci, tradicionalistička zajednica koja već desetljećima osporava pojedine odluke Drugoga vatikanskog koncila i inzistira na tradicionalnoj latinskoj liturgiji, bez modernističkih elementa i narodnog jezika u liturgiji. Tijekom obreda svećenik je puku okrenut leđima, vjernici najčešće kleče, pričest se prima na jezik uz stavljanje plitice ispod usta, nema rukovanja. Naglasak je na šutnji, simbolici i žrtvenom karakteru mise. Za razliku od "današnjeg" obreda u kojem vjernici aktivno sudjeluju kroz molitve i pjesmu, latinska misa je uglavnom obilježena tišinom među vjernicima dok svećenik sam moli i pjeva.
Najava da će 1. srpnja u Écôneu u Švicarskoj bez papinskog mandata zarediti četvoricu novih biskupa ponovno je otvorila pitanje mogućeg raskola u Katoličkoj crkvi.
Iako je FSSPX prisutan i u Hrvatskoj, gdje posljednjih godina širi svoje djelovanje i okuplja sve veći broj vjernika privrženih tradicionalnoj liturgiji, hrvatski biskupi ne priznaju ga dijelom redovitih crkvenih struktura te upozoravaju vjernike da ostanu u punom zajedništvu s mjesnim biskupima i papom.
Dodatnu težinu cijelom slučaju dao je bivši pročelnik Kongregacije za nauk vjere, današnjega Dikasterija za nauk vjere, kardinal Gerhard Ludwig Müller, koji je u razgovoru za EWTN News In Depth upozorio da bi planirano ređenje četvorice biskupa bez papinskoga mandata predstavljalo "raskolnički čin".
Naglasio je pritom da se prijepor ne odnosi na tradicionalnu latinsku misu, koja je prema učenju Crkve valjana, nego na pitanje crkvenoga autoriteta.
– Biskupska ređenja bez papinskoga mandata apsolutno su neprihvatljiva i protivna Božjoj volji. Oni koji ih izvršavaju više ne djeluju u zajedništvu Katoličke crkve – poručio je Müller, istaknuvši kako se takva prosudba temelji na objektivnim kriterijima kanonskoga prava, a ne na osobnim mišljenjima.
Njemački kardinal, koji je godinama bio jedan od najutjecajnijih teologa u Vatikanu, upozorio je kako se ne smije poistovjećivati ljubav prema tradicionalnoj liturgiji s odbacivanjem papinskoga autoriteta.
– Privrženost tradicionalnoj latinskoj misi i odbacivanje papinskoga autoriteta dva su potpuno različita pitanja – rekao je Müller, pritom kritizirajući i pojedine biskupe koji zabranjuju slavljenje tradicionalne latinske mise, ocijenivši takav pristup pretjerano autoritativnim.
Povratak krize iz 1988. godine
Bratstvo sv. Pija X. najavilo je da će 1. srpnja u svom sjemeništu u Écôneu zarediti četvoricu svećenika za biskupe, među kojima je i američki svećenik Michael Goldade. Time bi se praktički ponovio događaj iz 1988. godine, kada je osnivač Bratstva, nadbiskup Marcel Lefebvre, bez papinskoga odobrenja zaredio četvoricu biskupa, što je izazvalo jedan od najvećih sukoba između tradicionalista i Svete Stolice.
Prema kanonskom pravu, takva bi biskupska ređenja bila valjana, ali nedopuštena te bi za sobom povlačila automatsku (latae sententiae) ekskomunikaciju biskupa koji ređenja podjeljuju i onih koji ih primaju.
Müller je Bratstvo usporedio s donatističkim raskolom iz ranoga kršćanstva protiv kojega se borio sv. Augustin, poručivši kako bi njegovi članovi trebali izvući pouku iz povijesti.
– Sv. Pio X., čije ime Bratstvo nosi, molit će protiv onih koji zlorabe njegovo ime – rekao je kardinal, podsjetivši da je papa Lav XIV. član Reda svetoga Augustina.
Na pitanje što bi trebali učiniti vjernici koji pohađaju mise Bratstva ako dođe do raskola, Müller je odgovorio kako katolici ne bi smjeli sudjelovati na misama raskolničkih svećenika i biskupa.
Vatikan već upozorio
Sadašnji pročelnik Dikasterija za nauk vjere, kardinal Víctor Manuel Fernández, još je 13. svibnja upozorio da bi planirana biskupska ređenja predstavljala "raskolnički čin" te pozvao Bratstvo da odustane od svoje odluke.
S druge strane, FSSPX odbacuje takvu ocjenu. Vodstvo Bratstva tvrdi da biskupska ređenja sama po sebi ne znače prekid zajedništva s Katoličkom crkvom te da djeluju u "stanju nužde", smatrajući da je to opravdano zbog manjka vlastitih biskupa. Generalni poglavar Bratstva o. Davide Pagliarani ističe kako danas imaju samo dvojicu starijih biskupa koji mogu zaređivati nove svećenike.
Bratstvo je 24. lipnja papi Lavu XIV. i Kardinalskom zboru uputilo i vlastitu "Izjavu katoličke vjere", nastojeći opravdati svoj potez i uvjeriti Svetu Stolicu da ne napušta Katoličku crkvu.
Iako brojčano nisu veliki, lefebvreovci posljednjih godina jačaju i u Hrvatskoj. Djeluju iz Zagreba, gdje su otvorili novu kapelu, a prema vlastitim podacima redovito slave misu i u drugim hrvatskim gradovima. Okupljaju vjernike privržene tradicionalnoj latinskoj liturgiji, no nemaju kanonski regularan status te nisu dio redovite strukture Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Upravo zato domaći biskupi upozoravaju da FSSPX nije zajednica koja djeluje u punom zajedništvu s mjesnim biskupima, premda je papa Frane njihovim svećenicima priznao valjanost ispovijedi i omogućio određena rješenja u sklapanju ženidbi.
Hoće li 1. srpnja doista biti povučena crta koja će dodatno produbiti podjele ili će ipak prevladati dijalog, pitanje je koje bi moglo obilježiti prve godine pontifikata pape Lava XIV. i odrediti buduće odnose Vatikana s najpoznatijom tradicionalističkom zajednicom u Katoličkoj crkvi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....