StoryEditorOCM
Hrvatskaupitna zakonitost

Najveći školski sindikat ne ide u štrajk: ‘Nejasni su ciljevi i stvarni razlozi organizatora!‘; Oglasili se i policajci

Piše Marijana Cvrtila
17. ožujka 2025. - 16:25
Ne možemo sudjelovati u štrajku u kojemu nisu jasni ni ciljevi ni stvarni razlozi, ističe Sanja Šprem, čelnica najvećeg sindikata u obrazovanjuGoran Mehkek/Cropix

Štrajk je ustavno pravo svakog radnika i Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) sigurno nijednome svome članu neće priječiti sudjelovanje u njemu. Međutim, sukladno svim pravnim mišljenjima koje smo zatražili, kao i sudskoj praksi, i dalje stojimo iza toga da se radi o štrajku upitne zakonitosti. Ne kažem da je nezakonit, nego upitne zakonitosti. Zato SHU kao odgovoran sindikat u njega ne može voditi svoje članove.

Izjavila je to u ponedjeljak za Slobodnu Dalmaciju Sanja Šprem, predsjednica najvećeg sindikata u obrazovanju, Sindikata hrvatskih učitelja, koji je ujedno većinski sindikat u sustavu osnovnog školstva.

Za razliku od triju ostalih sindikata u obrazovnoj vertikali – školskog Sindikata "Preporod", Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja – Sindikat hrvatskih učitelja neće u srijedu organizirano sudjelovati u jednodnevnom štrajku upozorenja u školama i na fakultetima.

Loši međusobni odnosi

Već dulje vrijeme odnosi između vodstva SHU-a i ostala tri obrazovna sindikata su, blago rečeno, u silaznoj putanji. Šprem je ranije za naše novine izjavila kako tri sindikata koji organiziraju najnoviji štrajk o njemu nisu obavijestili SHU te je učiteljski sindikat o toj sindikalnoj aktivnosti doznao tek 20. veljače kada su kolege podnijele zahtjev za pokretanje postupka mirenja. Kako SHU u postupku mirenja nije sudjelovao, i ne može aktivno sudjelovati u štrajku.

Podsjetimo, u štrajku tri obrazovna sindikata traže povećanje osnovice za plaće od 10 posto, korekciju koeficijenata za izračun plaća učitelja, nastavnika i profesora jer smatraju kako je obrazovanje zakinuto u odnosu na ostale javne službe, uvođenje takozvanog sektorskog dodatka umjesto nekadašnjeg prosvjetnog dodatka, izuzimanje učitelja iz postupka ocjenjivanja te odgodu uvođenja modularne nastave u srednjim školama na godinu dana.

image

Ovako je izgledao Trg bana Jelačića u studenome 2019., za prosvjeda "Hrvatska mora bolje", na kojem su sindikalisti tražili da se zaposlenima u obrazovanju povećaju koeficijenti...

Dragan Matić/Cropix

– O štrajku ne odlučujem ja kao predsjednica SHU-a ili kao Sanja Šprem, nego odluke o tome donose sindikalna tijela. U ovom trenutku vrlo je teško procijeniti koliko će se naših članova pojedinačno odazvati u štrajk u srijedu, a koliko će ih raditi. Svi su oni obaviješteni kako štrajk neće biti plaćen. Što se tiče samog SHU-a, ne vidim u sindikatu nikakve potrese – kaže čelnica SHU-a.

Taj sindikat, među ostalim, ne vidi razloga za štrajk radi povećanja osnovice od 10 posto, jer, podsjeća uz ostalo, osnovica za izračun plaća zajednička je svim javnim (i državnim) službama.

– Ne mogu obrazovni sindikati ugovarati visinu rasta osnovice koja se odnosi, sukladno Zakonu o plaćama, na sve zaposlenike u javnom sektoru, dakle i na školstvo i zdravstvo i socijalnu skrb i kulturu, gdje je ukupno zaposleno više od 180.000 djelatnika. Ne možeš kroz osnovicu poboljšati položaj zaposlenih u obrazovanju jer njezinim rastom, koji je isti za sve, zadržavaš iste odnose plaća unutar sustava – kaže Sanja Šprem.

Također, kaže, upitno je koliko se može štrajkati za uvođenje privremenog, takozvanog sektorskog dodatka kao supstitucije za nekadašnji prosvjetni dodatak.

– Prosvjetni je dodatak reformom koeficijenata ušao u koeficijente i primjenjuje se na plaći. Dakle, ukalkuliran je i u koeficijent i u plaće. Ne možete imati dvostruku primjenu istog dodatka – objašnjava Šprem, koja je i članica Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj i javnim službama, čija je jedna od zadaća preispitivanje koeficijenata za plaće.

Sporni plakat

Osobito ju je zasmetao plakat na kojemu su sindikati koji organiziraju štrajk istaknuli u kolikom je postotku porasla plaća u prosvjeti u odnosu na ostale javne i državne službe nakon reforme koeficijenata u 2024. godini. Prema toj ilustraciji, neto plaća u 2024. nakon rasta koeficijenata, a u odnosu na onu iz 2023., redovitom profesoru u trajnom izboru na fakultetu porasla je za 14 posto, učitelju, nastavniku i asistentu 15 posto, a vojnicima 31 posto, policijskim službenicima 34 posto, doktorima medicine 39 posto, sucima općinskog suda 59 posto, a državnim tajnicima 75 posto.

image

Tri obrazovna sindikata u srijedu organiziraju štrajk u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima

Damjan Tadić/Cropix

– To je manipulativno baratanje podacima. Prije svega, s kim se učitelji u školama uspoređuju? Samo su tri kategorije s tog plakata iz sustava javnih službi, ostalo su državni službenici i državni dužnosnik. Iz te računice proizlazi da su profesori na fakultetima najlošije prošli i da su najmanje plaćeni, a istina je da je povećanjem koeficijenata te novim rastom osnovice za plaće od tri posto u veljači ove godine neto plaća profesora u trajnom izboru na fakultetu dosegla 3247,91 euro, a plaća učitelja u školi bez napredovanja 1619,93 eura. Dakle, profesor na fakultetu ima u prosjeku dvostruko veću plaću od učitelja u osnovnoj školi – kaže Šprem.

– Ne govorim o tome zaslužuje li ili ne sveučilišni profesor toliku plaću i jako cijenim naše profesore. Govorim kako bilo kakvo prikazivanje rasta plaća u postocima nije do kraja korektno – ističe Šprem.

Osim toga, kaže, proizlazi da se učitelji i nastavnici u školama bore za anuliranje rezultata velikog štrajka u prosvjeti 2019. godine.

Anuliranje rezultata

– Na kojoj su to zajedničkoj platformi borbe Sindikat znanosti i dva sindikata školstva? Koliko mi je poznato, Sindikat znanosti nije odustao od svog zahtjeva za uvođenjem radnog mjesta asistent 2. Na to bi se radno mjesto moglo doći nakon dvije godine rada i pozitivnog mišljenja mentora, a donijelo bi takvom starijem asistentu 10 posto veću plaću u odnosu na učitelja. A mi smo se baš u velikom štrajku 2019. godine borili da se koeficijent asistenata na fakultetima te učitelja i nastavnika u školama izjednači. Zahtjev Sindikata znanosti poništava ono za što smo se mi 2019. izborili u štrajku, pa je pitanje o kakvom dostojanstvu učitelja u ovom štrajku govorimo? – poručuje Sanja Šprem, koja kaže kako se njezin sindikat nikada neće prestati boriti za bolji status prosvjetara.

– Nikada nismo izdali svoje članove, za razliku od nekih drugih sindikata, a nećemo ni ubuduće. Ali, ne možemo sudjelovati u štrajku u kojemu nisu jasni ni ciljevi ni stvarni razlozi – poručuje šefica najvećeg učiteljskog sindikata.

Sindikat policije: ‘Poštujemo učitelje, ali nemojte nas uspoređivati‘

Premda podupiru i poštuju rad učitelja, nastavnika i profesora, u nekim javnim službama nisu zadovoljni što se obrazovni sindikati koji pokreću štrajk u isticanju koeficijenata uspoređuju s onim službama u kojima je to, prema mišljenju sindikalnih čelnika, deplasirano. Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, na ovu nam je temu poslala pismo nezadovljstva koje je ranije uputila čelniku Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zrinku Turaliji, jer, kaže, "posebno zabrinjava činjenica da uspoređujete neusporediva zvanja i složenosti poslova". Referirala se, naime, na isticanje obrazovnih sindikata kako koeficijent učitelja zaostaje za onim socijalnog radnika.

– Prije svega, kada je riječ o socijalnom radniku, radi se o licenciranom zvanju koje zahtijeva kontinuirano usavršavanje i stalnu prilagodbu konstantnim zakonskim izmjenama. Posebno skrećemo pažnju na okolnost da socijalni radnici u djelokrugu svog rada imaju 150 javnih ovlasti, rade iznimno teške i stresne poslove i to od poslova obiteljsko-pravne zaštite odraslih osoba pod skrbništvom, poslove zbrinjavanja djece, mladeži, starijih i nemoćnih osoba, zbrinjavanja osoba s mentalnim bolestima, žrtvama nasilja. Često su izloženi prijetnjama korisnika pa i napadima – nabraja Jadranka Dimić samo djelić djelokruga rada socijalnih radnika.

– Oduvijek smo podupirali nastojanje prosvjetnih sindikata za poboljšanjem materijalnog položaja prosvjetnih radnika, no nikad se nismo uspoređivali s drugim djelatnostima jer znamo argumentirati svoju. Radi lakšeg razumijevanja rada u sustavu socijalne skrbi, pozivam vas da jedan dan po vašem izboru, provedete sa mnom u ustanovi socijalne skrbi – napisala je Dimić u pismu Turaliji.

U sindikatima policije također nisu željeli komentirati štrajk u prosvjeti, ali napominju kako rast plaća policijskih službenika veći od 30 posto nije "enorman rast" njihovih plaća, nego ispravljanje dugogodišnje potplaćenosti i nepravednih primanja u tom resoru.

– Policijski službenici, za razliku od nekih drugih zanimanja, rade u nekontroliranim uvjetima, dok drugi rade u kontroliranima. Policajci moraju ići na intervencije, imaju dežurstva noću, vikendima, praznicima, to je posao koji je daleko riskantniji od brojnih drugih – kratko ističe Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske. Policijski službenik je prije lanjskog povećanja koeficijenata imao oko 800 eura plaće, a na temelju rasta koeficijenata ona se popela na oko 1400 eura neto – kaže on.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 11:44