Kći pacijentice u ambulanti gušila liječnicu! Stigla policija, nećete vjerovati koliku je kaznu dobila...

Koliko u Hrvatskoj košta gušenje liječnika?

Na to pitanje nam je odgovorila dr. Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK).

- Prema sudu, gušenje liječnika na radnom mjestu košta 200 eura. Toliku je, naime, kaznu dobila kći pacijentice, koja je prošle godine na njezinu radnom mjestu, u ambulanti obiteljske medicine, fizički napala liječnicu, koja njezinoj majci nije htjela, mogla ili smjela nešto izdati. Brižna kći je počela gušiti liječnicu, koju je spasila medicinska sestra, koja je "uletjela" u ordinaciju i spriječila daljnju eskalaciju tog napada. Pozvana je policija, koja je odradila svoj dio posla. Sud je "odrezao" kaznu od 200 eura i poslao poruku svima koji to žele ili mogu da slobodno napadaju liječnike, jer vam je kazna za to kao cijena neke malo bolje večere. Napadnuta liječnica će svoju zadovoljštinu vjerojatno tražiti u privatnoj tužbi protiv napadačice - kazuje nam dr. Krolo.

Ovu priču pišemo zbog nedavnog napada na Svetom Duhu, gdje je ženska osoba, alkoholizirana, fizički napala zdravstvenog djelatnika.

- Ima tih napada, ali ih svi ne prijavljuju. Evo, i jučer se dogodio napad, i to fizički, na liječnika u privatnoj ambulanti u Rijeci i također je pozvana policija. I mene su napadali u mojoj ambulanti, ali na svu sreću napadi su bili verbalne prirode. Jednom me napao čovjek koji je alkoholičar, a koji, kada je trijezan, najnormalniji je na svijetu. Drugi put me napao narkoman, koji je uz to i diler, jer mu nisam mogla dati neki lijek koji je on htio, jer ga ja i nemam u ordinaciji. Vrijeđao me, gurao stol u želji da ga preokrene. Pozvala sam policiju, koja je uredovala i sada je tiši, mirniji. Obojica su i dalje moji pacijenti. Ljudi su psihički labilni ili su pod utjecajem opijata ili alkohola i morate se znati s takvima nositi - kazuje dr. Krolo.

HLK je 2022. i 2024. provela ankete među liječnicima u Hrvatskoj, u kojima su oni, između ostalog, odgovarali na pitanja jesu li i kako napadani na svom radnom mjestu.

- U RH ima oko 17 tisuća liječnika, koji su članovi HLK. Od tog broja je njih oko 15 tisuća aktivno, a ostali su u mirovini. Od tih 15 tisuća aktivnih, u anketi je sudjelovalo 4356 liječnika, a od tog broja njih 3251 su bili bolnički liječnici. Od njih 3251, njih 8 posto je odgovorilo da su bili fizički napadnuti, što je oko 260 liječnika, a njih 36 posto ili oko 1137 da su bili verbalno napadnuti ili da su ih pacijenti ili njihove obitelji vrijeđali. Najviše napada su doživjeli liječnici na Objedinjenim hitnim bolničkim prijamima (OHBP) ili u ostalim hitnim službama, kao što je Hitna pomoć. Čak je šest od 10 liječnika iz tih službi prijavilo verbalno nasilje, dok je u drugim specijalnostima takvih prijava bilo tri od 10 - kazuje dr. Krolo.

U anketama HLK-a sudjelovalo je i 855 "primaraca", odnosno liječnika primarne zdravstvene zaštite.

- To je 30 posto svih liječnika primarne medicine u RH. I rezultati su poražavajući. Prijavljeno je da je svaki šesti liječnik obiteljske medicine i ginekologije verbalno napadnut ili izvrijeđan, i to svaki tjedan. Kada su službene brojke HLK-a u pitanju, one su manje, jer morate znati da svaki liječnik i ne prijavljuje nasilje, bilo koje vrste, HLK-u. Tako godišnje imamo od 10 do 20 prijava. U prosjeku, u posljednjih pet godina, od 15-ak godišnje prijavljenih slučajeva, njih četiri su za fizičko nasilje, a ostali su za verbalno. U ovoj godini, dakle u prvih 27 dana, imamo već dvije prijave. Jedna je za fizičko nasilje, a jedna za verbalno i obje su iz Zagreba, kazuje dr. Krolo.

Zanimalo nas je u kojim gradovima i u kojim županijama ima najviše slučajeva nasilja prema liječnicima.

- Pa, valjda zbog broja stanovnika, najviše je takvih prijava u Zagrebu. U 2023. imali smo 15 prijava (tri napada u bolnicama, a ostali u drugim zdravstvenim ustanovama), a od toga u Zagrebu devet, dvije u Osječko-baranjskoj županiji i po jedna u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Virovitičko-podravskoj. U 2024. smo imali 14 prijava (šest u bolnici, ostalo u drugim zdravstvenim ustanovama), a opet je Zagreb bio prvi sa šest, tri su bile u Zadarskoj županiji, dvije u Krapinsko-zagorskoj i po jedna u Splitsko-dalmatinskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji. Tijekom 2025. bilo je 10 prijava (tri u bolnici, a ostalo u drugim zdravstvenim ustanovama), od čega osam u Zagrebu i po jedna u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, kazuje dr. Krolo.

Lijecnica Vikica Krolo iz Splita


 

Jakov Prkic/cropix/Cropix

Zbog čega se događaju ovakvi napadi na ljude koji liječe, koji pokušavaju pomoći?

- Prije 10-ak godina smo znali godišnje imati najmanje po 20-ak ovakvih napada, ali novi Kazneni zakon je donekle smanjio tu brojku. Možemo se slobodno zapitati i zašto ima više nasilja u cijelom društvu. Možda je i to razlog, što sada vrijedi "zakon jačeg". Ljudi su nestrpljivi, nervozni, često nezadovoljni svojim životom, često traže nešto što im liječnik ne može ili ne smije dati, a oni to ne razumiju ili traže nešto što im u zdravstvu ne pripada, a žele riješiti preko zdravstva. Kao što smo rekli, najugroženije su kolege na OHBP-ima, jer tamo dolaze ljudi u akutnim i teškim stanjima, ali ima i onih koji tamo dolaze, a nisu uopće trebali doći i onda se stvaraju gužve, nervoza...

Što se može učiniti da bi se ovakvi napadi spriječili?

- Mi iz HLK-a smo predložili da na OHBP-ima i u domovima zdravlja, gdje ima jako puno ljudi, budu zaštitari, a kada su u pitanju ordinacije, u kojima ne može biti zaštitara, predložili smo videonadzore i neke ordinacije već to i imaju. Nama, u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ne preostaje ništa drugo nego da pozovemo policiju pa da ona odradi svoj dio posla. Sudovi ga odrađuju, čuli ste kako.

Na kraju se pitamo kolika bi kazna bila kada bi neki nasilnik ili nasilnica, ne daj Bože, napali i gušili nekog hrvatskog političara, koji donosi zakone, koji bi trebali štititi liječnike i ostalo medicinsko osoblje. Bi li onda kazna bila 200 eura?

Kao primjer navest ćemo prijetnje koje su upućene premijeru Andreju Plenkoviću.

Prije nekoliko dana na sudu u Zlataru nastavljeno je suđenje tokaru (40), koji je na društvenim mrežama prijetio premijeru Andreju Plenkoviću, a koji je do sada zbog toga proveo 60 dana u pritvoru. Na sudu je predložena djelomična uvjetna kazna od godinu i šest mjeseci zatvora, s time da se predlaže da sedam mjeseci bude bezuvjetna kazna zatvora. I ovdje ništa nije sporno, jer tokar treba i mora biti strogo kažnjen jer je prijetio prvom čovjeku RH, kao što bi bio strogo kažnjen bilo koji stanovnik u normalnoj zapadnoj demokraciji da prijeti prvom čovjeku države.

No, po nama je sporno što netko tko fizički napadne liječnika, liječnicu ili nekog drugog zdravstvenog radnika, na njihovu radnom mjestu, dobije kaznu od 200 eura.

To bi se po nama trebalo i moralo mijenjati.