Naša vodeća stručnjakinja došla do šokantnog zaključka: preko 40 % općina ne pruža zakonom zajamčene usluge građanima!

Pružaju li sve općine zakonom zajamčene lokalne javne usluge svojim građanima?

To pitanje postavila je dr. Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ministrica uprave, danas znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu, inače jedna od naših vodećih stručnjakinja za pitanja lokalne samouprave. Dala je si truda i detaljno pročešljala registar koji se vodi na razini države te došla do zaključka da lani gotovo polovica općina u Hrvatskoj ili njih čak 186 ili 43,5 posto nema registriranog niti jednog korisnika.

Pod proračunskim korisnikom smatraju se ustanove čiji je isključivi osnivač općina, grad ili više jedinica lokalne samouprave, čiji se rashodi za zaposlene i materijalni rashodi osiguravaju u proračunu jedinice lokalne samouprave i koji ostvaruju prihode iz proračuna jedinice ili na temelju javnih ovlasti, zakona i drugih propisa u iznosu 50 posto ili više od svojih ukupnih prihoda.

Spas nekima u spajanju

Ipak, situacija je nešto bolja od kada je Vlada prije tri godine donijela odluku o kriterijima za dodjelu pomoći onim jedinicima lolane samouprave koje se odluče za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave.

Sandra Šimunović/Cropix

Od 253 općine ili čak 57 posto koje tada nisu imale registriranog upisanog proračunskog korisnika, do lani je 38 općina je iskoristilo mogućnost primanja takve potpore iz državnog proračuna i dobrovoljno se spojilo s gradom i jednom ili više općina. Mahom su takve općine i gradovi osnivali zajednička trgovačka društva ili ustanove koji pružaju usluge građanima, i to uglavnom zajednička komunalna društva, a od ustanova dječje vrtiće, gradske knjižnice i čitaonice. Najviše takvih gradova i općina je bilo i u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

- To što je u nekoj općini locirana zgrada područne škole ili osnovne škole, ne znači da su to zasluge općinskog načelnika. Osnivači osnovnih škola lociranih u općinama i većini gradova su županije, koje dodatnim udjelom u prihodima od poreza na dohodak i, još više, sredstvima pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih troškova osnovnog školstva ili, drugim riječima, namjenskim pomoćima iz državnog proračuna, osiguravaju nedostajuća sredstva za decentralizirane troškove osnovnog školstva.

Najveći dio rashoda u osnovnim školama (plaće i ostali rashodi za zaposlene) pokriva se sredstvima iz državnog proračuna. To samo znači da općinski načelnici nemaju ama baš nikakve veze s osnovnim školama i isticanje da u pojedinoj općini postoji škola ne nosi nikakav poen na lokalnim izborima sadašnjem općinskom načelniku ili kandidatu na tu funkciju. Isto je kada se govori i o srednjim školama – upozorava Jurlina Alibegović.

Ilustracije radi, na prste jedne ruke, dodaje, mogu se nabrojati općine koje imaju općinski muzej, a knjižnice i čitaonice je osnovalo samo 66 općina, dok su četiri zajedničke knjižnice osnovane od 2022., do 2024. godine dobrovoljnim funkcionalnim spajanjem nekih općina i gradova.

Biračima na znanje

- Nisam baš sigurna da će se na predizbornim događanjima kandidati za općinske načelnike hvaliti da im je cilj njihovu zajednicu kulturno uzdizati i osnovati neku ustanovu u području kulture, ali sam uvjerena da će ključni predizborni mamac lokalnim biračima biti izgradnja nogometnog stadiona, jer je i dalje nogomet najvažnija stvar na svijetu, kao i izgradnja bazena na otvorenom u velikom broju općina, i to onih smještenih uz jadransku obalu. Djeci treba rekreacija koju Jadransko more „ne može“ pružiti, zar ne? - pomalo je i sarkastična bivša ministrica.

Dala je i svojesvrni naputak biračima na što bi trebali pripaziti u kampanji

- Predizbornih obećanja „starih“ i budućih „novih“ lokalnih čelnika ne manjka, kao niti jednom do sada. Obećanja su brojna, upravo ona koja birači žele čuti. Prosječan birač ipak nije u dovoljnoj mjeri informiran pa često ne zna procijeniti jesu li sva istaknuta predizborna obećanja u djelokrugu ovlasti općine, grada ili županije ili pripadaju u nadležnost države ili neke agencije, zavoda, fonda i druge pravne osobe s javnim ovlastima. Ako ipak jesu u okviru ovlasti općine ili grada, pitanje je raspolaže li općina ili grad potrebnim kapacitetima da sva ta obećanja provede u praksi – ističe dr. Dubravka Jurlina Alibegović.