Neke nove hrvatske riječi zvuče simpatično, neke čudno, a neke ostave ljude da nekoliko sekundi zure u zid i pitaju se: "Tko je ovo odobrio?" Upravo se to dogodilo s riječju "inostvor", koja je na ovogodišnjem Šreterovu natječaju završila među finalistima kao prijedlog za naziv transrodne osobe.
Umjesto pohvala za kreativnost, prijedlog je izazvao lavinu kritika, a reakcije nisu stizale samo iz LGBT+ udruga nego i iz institucija koje se bave ljudskim pravima i jezikom.
Nije problem što zvuči čudno, nego što zvuči kao uvreda
Kod mnogih novotvorenica najveći je grijeh to što ih nitko nikad neće koristiti. Međutim, kritičari tvrde da je s "inostvorom" problem puno ozbiljniji.
Prvi dio riječi, "ino-", u hrvatskom jeziku najčešće označava nešto strano, tuđe ili drugačije. Drugi dio, "stvor", ne opisuje čovjeka nego neko neodređeno biće. Kad se ta dva dijela spoje, dobiva se izraz koji mnogi tumače kao označavanje osobe nečim što nije sasvim ljudsko, piše Index.hr.
Zbog toga su se brojni zapitali kako je takav prijedlog uopće uspio doći do završnice natječaja koji ocjenjuje stručno povjerenstvo.
Kad natječaj za riječi postane natječaj za kontroverze
Među onima koji su reagirali našle su se i organizacije koje se bave pravima LGBT+ osoba. Smatraju da se riječju ne opisuje neutralno određena skupina ljudi, nego ih se simbolički prikazuje kao "druge" i "tuđe".
Upravo zbog toga Centar za građanske inicijative iz Poreča podnio je pritužbu Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Pravobraniteljica: Ovo nije samo loša riječ
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić potvrdila je da je pritužba zaprimljena te da je njezin ured zaključio kako promoviranje takvog izraza predstavlja problematičan oblik javnog komuniciranja.
Prema njihovom tumačenju, riječ nosi stigmatizirajuće i diskriminatorne poruke te može pridonijeti društvenom označavanju transrodnih osoba kao nečega što ne pripada zajednici.
Zbog toga su upozorenja upućena uredništvu časopisa Jezik i Hrvatskom filološkom društvu, uz preporuke da se u budućnosti uvedu jasnija antidiskriminacijska pravila pri odabiru novih riječi.
Iako su neke preporuke prihvaćene, odgovorne osobe nisu se složile sa svim kritikama. Dio njih smatra da sporna riječ nema negativne konotacije te da joj se pripisuju značenja koja nije nužno imala u trenutku predlaganja.
To, međutim, nije promijenilo stav pravobraniteljice, koja i dalje smatra da je riječ diskriminatorna i društveno štetna.
Jezikoslovac o riječi: Nije baš remek-djelo
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić također nije bio impresioniran novotvorenicom.
"Drugi dio riječi, ‘stvor‘, dodatno je problematičan jer osobu dehumanizira ne označavajući je kao ljudsko biće, nego kao neodređeno živo biće. Time se transrodnim osobama simbolički oduzima ljudski status i svodi ih se na nešto nejasno, neljudsko ili izvanredno. Riječ ‘stvor‘ može aktivirati konotacije nekoga bića nejasnoga podrijetla, vrste ili statusa. U hrvatskom jeziku ‘stvor‘ se često veže uz imaginarij čudovišta, životinja, fantastičnih bića, izvanzemaljaca ili općenito bića koja nisu sasvim ljudska", poručuje Jozić, prenosi Index.hr.
Drugim riječima, teško ga je doživjeti kao neutralan opis stvarne osobe.
Kad nove riječi nasmijavaju, a kad prelaze granicu?
Šreterov natječaj već godinama proizvodi riječi koje izazivaju podijeljene reakcije. Neke su simpatične, neke nespretne, a mnoge nestanu iz uporabe brže nego novogodišnje odluke o zdravijem životu.
To samo po sebi nije problem. Jezik je oduvijek bio prostor eksperimentiranja i igre.
No kritičari smatraju da postoji razlika između riječi koja jednostavno zvuči nespretno i riječi koja određenu skupinu ljudi prikazuje kao manje vrijednu ili manje ljudsku. Prema njihovom mišljenju, upravo je zato "inostvor" izazvao toliko snažne reakcije i prerastao iz jezične zanimljivosti u društvenu polemiku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....