U noći nedjelje završava zimsko i počinje ljetno računanje vremena pomicanjem sata za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
Prema Vladinoj Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2026., ljetno računanje vremena počinje 29. ožujka, a završava 25. listopada.
Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, napominje HEP.
Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.
Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju na to da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima, kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. Europska unija je 2018. predložila okončanje pomicanja sata, no do danas dogovor nije postignut.
Sezonsko pomicanje sata uvedeno je radi uštede energije tijekom Prvog svjetskog rata, a ponovno je uvedeno u mnogim zemljama 1970-ih godina.
No, istraživači danas upozoravaju na zdravstvene posljedice, osobito kada je riječ o proljetnom pomicanju sata.
Kako promjena vremena utječe na tijelo?
Iako se promjena od jednog sata možda ne čini značajnom, zdravstveni stručnjaci i istraživanja pokazuju da ima veći utjecaj nego što mnogi misle.
Čak i pomak od jednog sata remeti naš cirkadijalni ritam - unutarnji 24-satni biološki sat koji regulira san, budnost, proizvodnju hormona i raspoloženje.
"Većina ljudi bi se trebala prilagoditi unutar tjedan dana, ali znamo i da postoje oni kojima prilagodba traje tjednima, pa čak i mjesecima, za samo jedan sat razlike", rekao je Jeffrey Kelu, istraživač cirkadijalnih ritmova na King‘s College London, za Euronews Health.
Dodao je da naš unutarnji sat uvelike određuje genetika te da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se razumjelo zašto se neki ljudi teže prilagođavaju od drugih.
Proljetno pomicanje sata, osim što utječe na san, povezano je i s kratkoročnim porastom prometnih nesreća, srčanih udara i depresivnih epizoda.
Ljudi uglavnom pozitivno doživljavaju prelazak na ljetno računanje vremena jer dani postaju dulji i ima više svjetla u večernjim satima.
Međutim, Kelu upozorava na to da izloženost svjetlu do kasno navečer otežava tijelu da prepozna kada je vrijeme za opuštanje i pripremu za san.
"Svjetlo smanjuje lučenje melatonina pa odgađa uspavljivanje i može otežati ljudima da zaspu", istaknuo je.
Melatonin je hormon koji luči epifiza kada se tijelo priprema za spavanje. Najviše se luči u mraku, dok se njegova proizvodnja smanjuje izlaganjem svjetlu.
Prema Keluu, zamračivanje spavaće sobe prije spavanja i blokiranje vanjskog svjetla može pomoći u poboljšanju kvalitete sna jer tijelo dobiva jasne signale da je noć.
Zašto su cirkadijalni ritmovi važni?
Kada su cirkadijalni ritmovi stabilni, unutarnji biološki sat usklađen je s 24-satnim ciklusom dana i noći te šalje jasne signale za ključne tjelesne funkcije.
Osobe s izraženijim ritmovima obično imaju uredne obrasce spavanja i dnevnih aktivnosti, čak i kada im se raspored ili godišnja doba mijenjaju.
Poremećaji biološkog sata - bilo zbog nepravilnog spavanja ili prehrane, jet laga, rada u smjenama ili izloženosti svjetlu noću - povezani su s nizom zdravstvenih problema, uključujući povećan rizik od pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i povišenog krvnog tlaka.
Nedavno istraživanje pokazalo je i povezanost slabih cirkadijalnih ritmova s demencijom.
Ako se ukine promjena vremena, koje bi vrijeme bilo najbolje?
Već godinama postoje inicijative da se u Europi ukine pomicanje sata.
Europska komisija je 2018. predložila trajno ukidanje sezonskog pomicanja vremena nakon javnog savjetovanja u kojem je 84 posto od 4,5 milijuna ispitanika podržalo tu ideju.
Cipar i Grčka bile su jedine zemlje u kojima je mala većina podržala zadržavanje postojećeg sustava.
Države članice EU-a nikada nisu postigle dogovor, pa je prijedlog zapeo u Europskom vijeću.
No, ako bi se promjena vremena ukinula, koje bi vrijeme trebalo zadržati?
"Mi znanstvenici zapravo predlažemo zadržavanje standardnog vremena, odnosno zimskog vremena", rekao je Kelu.
Ako bi ljetno računanje vremena postalo trajno, većina ljudi tijekom većeg dijela godine ne bi imala jutarnje svjetlo prije odlaska na posao ili u školu.
"Jutarnje svjetlo je ključno. Većinu vremena provodimo u zatvorenim prostorima i izloženi smo umjetnom svjetlu", upozorio je.
Iako i umjetno svjetlo ima određenu ulogu u regulaciji unutarnjeg sata, ono je slabije od prirodnog svjetla.
"To je još važnije zimi, kada su dani ionako kratki, a izlazak sunca kasni, pa si ne bismo trebali uskraćivati ni tu malu količinu prirodnog svjetla", zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....