Neće ići! Sindikati javnih i državnih službi odbili Vladinu ponudu o rastu osnovice za 1,1 posto

Preporuke MMF-a o potrebi ograničavanja rasta plaća u javnom sektoru su konstanta koju ponavljaju godinama i tu nema ništa novo. Ali, mi moramo voditi računa o realnom životu ljudi koji rade u ovom sektoru i u tom smislu najnovija Vladina ponuda za nas je potpuno neprihvatljiva - tako bi se mogla sažeti razmišljanja sindikalnih čelnika iz javnih i državnih službi, nakon što je u srijedu završio još jedan krug pregovora oko Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) pregovaračkih odbora Vlade i sindikata javnih te državnih službi.

Predstavnici Vlade i sindikata ni u ovom krugu nisu uspjeli približiti svoja stajališta. Najnovija Vladina ponuda sadrži rast osnovice za plaće u državnim i javnim službama od otprilike 1,1 posto ali od 1. srpnja iduće 2026. godine, što znači da bi od tog datuma osnovica iznosila 1015 eura bruto. Uz to, Vlada nudi dnevnicu i terenski dodatak od 30 eura, topli obrok u visini od 30 eura mjesečno, i to od 1. travnja iduće godine, te naknadu za novorođeno dijete od 441,41 eura.

Sindikati su od prošlog kruga pregovora svoje zahtjeve u vezi rasta osnovice u srijedu spustili s 11 na 8 posto u idućoj godini (povećanje od četiri posto od 1. siječnja 2026. godine te još četiri posto od 1. rujna), dok naknadu za topli obrok traže u iznosu od 60 eura mjesečno i to s 1. siječnja 2026. godine. Ni jedni ni drugi zasad ne pokazuju znakove uzmaka, a ostanu li pozicije ‘zabetonirane‘ (novi krug pregovora trebao bi biti idući tjedan) doznajemo kako su sindikati koji čine pregovarački odbor sindikata javnih službi (obrazovanje, znanost, zdravstvo, socijalna skrb, kultura) u borbi za svoja prava spremni i na zajedničke industrijske akcije – štrajkove te prosvjede.

Ministar rada Marin Piletić: "Sindikati trebaju shvatiti da rasta osnovice od 8 posto nema u nacrtu proračuna za iduću godinu"

Ranko Šuvar/Cropix

Ministar Piletić: ‘Plaće su rasle 70 posto‘

Što će se od toga, i kada, dogoditi zasad nije točno određeno, ali ono što se zna jest da preporuke MMF-a ni jednima ni drugima na ovome putu nisu nit vodilja, niti ih doživljavaju kao ‘zapisane‘ u kamenu. Podsjetimo ukratko, samo dan ranije, u utorak, u zaključnoj je izjavi Misije MMF-a na kraju njenog posjeta Hrvatskoj, među ostalim, navedena potreba da Hrvatska deficit proračuna opće države smanji u idućoj godini na oko 2,5 posto (iako prognoziraju da će on ostati na oko 2,9 posto BDP-a i u 2026.). Smanjenje na oko 2,5 posto moguće je postići, smatraju u MMF-u, među ostalim, ograničavanjem rasta plaća u javnom sektoru.

Da ovakvi pozivi MMF-a za ograničavanje rasta plaća u javnim i državnim službama nisu ništa neuobičajeno smatra i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, koji je nakon sastanka sa sindikatima rekao „kako to nije ništa novo" i da "Vlada vodi jasnu politiku kontinuiranog rasta plaća“. Podsjetio je kako je Vlada od 2020. do danas povećala plaće za 70 posto u javnim i državnim službama, dok su na razini EU one rasle 20 posto.

- Nastavit ćemo podizati plaće u državnom i javnom sektoru, ali ne intenzitetom kao u razdoblju od 2022. do 2024. no zato postoje pregovori da približimo stajališta. Bit će potrebno neko vrijeme da sindikati shvate kako rasta osnovice od 8 posto nema u nacrtu proračuna za iduću godinu, jer se uz sve predviđene izdatke ne može probiti planirani deficit od 2,9 posto. Dosadašnji visok rast osnovice u idućoj godini nije moguć - ponovio je Piletić, prenosi Hina.

Prosvjedi i štrajkovi u studenom

Sindikate, međutim, ove brojke, kao ni zahtjevi MMF-a, nisu ni najmanje impresionirale i oni ostaju uporni da se za njih izbore, ako bude potrebno, i industrijskim akcijama:

- Preporuke MMF-a uvijek dolaze u vrijeme pregovora i nisu obvezujuće ni za Vladu, a kamoli za sindikate. S obzirom na planiranu inflaciju od 2,8 posto, rast osnovice od 1,1 posto koliko su ponudili ne pokriva ni taj planirani iznos inflacije. Mi moramo voditi računa ne samo o rastu inflacije nego standardu života naših djelatnika kao i o tome da ne pada cijena rada – kaže Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja i Matice hrvatskih sindikata.

Čelnica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem: "Zajednički je stav sindikata javnih službi da ćemo u slučaju potrebe zaoštriti metode pritiska na Vladu"

Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Kako u pregovaračkom odboru sindikata javnih službi, tako i sindikatima Matice, dodaje ona, zauzet je stav da će u slučaju ako Vlada ostane na svojim pozicijama i ponudi, sindikati morati zaoštriti pritisak.

- Nemamo puno prostora jer pregovori ne idu u dobrom smjeru. Za nas je ključan mjesec studeni, prije nego što Vlada donese proračun za 2026. godinu. Svi sindikati javnih službi u pregovaračkom odboru suglasni su da moramo nastupiti jedinstveno, i ako bude potrebno, kao oblik pritiska zatražiti pokretanje postupka mirenja – najavljuje Šprem. Drugim riječima, moguće je da tijekom idućih tjedana zaposleni u resorima obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijale i kulture pokrenu prosvjede i štrajkove.

‘Vladajući slušaju MMF kad im odgovara‘

Unatoč trzavicama koje su dosad narušavale odnose unutar sindikata koji predstavljaju zaposlene u obrazovanju i znanosti, i Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod, drži kako sindikati u ovim akcijama trebaju ostati složni:

- Ne sjećam se da je MMF, a u ovom sam sindikatu od devedesetih godina prošlog stoljeća, ikada išta drugo tražio osim smanjenja javne potrošnje. Vladajuće za te preporuke nije bilo briga kad je trebalo potvrditi vlast i dobiti izbore, kao na primjer prije izbora 2024. godine, a kad im odgovara, onda ih se drže – proziva Stipić, koji upozorava da su i posljednja povećanja plaća u protekle dvije godine stvorila „nezamislivu razliku“ ne samo između zaposlenih u javnim i državnim službama, nego i unutar javnih službi, osobito na štetu zaposlenih u obrazovanju.

- Sadašnjim prijedlogom Vlada samo želi zamrznuti postojeće stanje, a uz inflaciju, to znači smanjenje cijene rada u javnim službama. Nominalno, osnovica će rasti, ali realno će doći do smanjenja cijene rada jer će inflacija i rast troškova života anulirati posljedice rasta osnovice. Osim toga, najavljenim rastom minimalne plaće sve više će se smanjivati razlika između radnika s najnižom plaćom i najslabije pozicioniranih radnika s VSS-om, primjerice, u obrazovanju. Ako minimalna plaća bude rasla za osam posto a osnovica zaposlenih za 1,1 posto, nagodinu ćemo morati priznati da neki radnici s najnižim koeficijentom u obrazovanju imaju nižu plaću od minimalne – upozorava Stipić.