Nećete vjerovati koliki iznos Hrvati drže idealnom plaćom. A polovina ih ne dobaci ni blizu tog iznosa...

Ispada da su Hrvati konačno došli na korak od raja.

Najnovije istraživanje portala MojPosao pokazalo je da najveći dio hrvatskih radnika, njih 47 posto, idealnom plaćom zamišlja onu koja se kreće između 1330 i 1990 eura neto. Ne sanjaju o nekim pustim milijunima. Nego o iznosu jednakom ili tek nešto višem od onog oko kojeg se danas kreće prosječna plaće u Hrvatskoj. Četvrtina ih, doduše, smatra da je za pristojan život ipak potrebno imati mjesečna primanja veća od 1990 eura. Ali većina ipak ocjenjuje da bi im i niži iznos bio prihvatljiv. 

Istraživanje je otkrilo još jedan zanimljiv fenomen. Za 36 posto građana ponovno su postala atraktivna zaposlenja u državnim i javnim službama. Što je očito izravna posljedica značajnijeg rasta plaća koje se, posredno ili neposredno, isplaćuju iz državne blagajne.  

Kako prosječna plaća danas u Hrvatskoj iznosi 1450 eura, na prvu stvari izgledaju prilično dobro. Još malo, i tu smo negdje s idealnom plaćom. 

Ipak, kad se malo zagrebe ispod površine, ispada da je situacija još uvijek daleko od idealne.

Troškovi života

Medijalna neto plaća u kolovozu ove godine - ona koja označava da je polovina zaposlenih u Hrvatskoj imala neto plaću manju od tog iznosa, a polovina veću - iznosila je tek 1245 eura. Što je značajnih dvjestotinjak eura niže od prosječne plaće. U praksi to znači da polovica zaposlenih još uvijek ne doseže donju granicu idealnog standarda koju sami smatraju nužnim za pristojan život. 

Prvi čovjek Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel smatra da se aktualna rasprava o “idealnoj plaći” u Hrvatskoj ne može voditi bez suočavanja s realnim životnim troškovima. Ali i bez jasnog uvida u ekonomsku moć privatnog sektora, koji, tvrdi on, već godinama ostvaruje rekordne profite. No taj trend ne prati i rast plaća radnika. 

Mladen Novosel smatra da se aktualna rasprava o “idealnoj plaći” u Hrvatskoj ne može voditi bez suočavanja s realnim životnim troškovima. Ali i bez jasnog uvida u ekonomsku moć privatnog sektora koji, tvrdi on, već godinama ostvaruje rekordne profite

Ronald Goršić/Cropix

Novosel pritom upozorava da se Hrvatska, nakon uvođenja eura i inflacijskog udara posljednjih godina, po cijeni osnovnih životnih troškova gotovo izjednačila s prosjekom EU-a.

- Dostigli smo prosječnu cijenu hrane, energenata, struje, plina, komunalija u zemljama EU-a. Ako smo u svemu tome u europskom prosjeku, zašto onda naša prosječna plaća i dalje zaostaje - pita predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. 

Razlika između Hrvatske i EU prosjeka je, naglašava on, i dalje velika.

- Naša prosječna bruto plaća je 2050 eura. Europska prosječna bruto plaća je 3150 eura. Prevedeno u neto iznose, to znači da bi Hrvatska danas trebala imati najmanje 2000 do 2200 eura prosječne neto plaće kako bi radnici mogli zadovoljiti osnovne životne potrebe. A mi smo u netu na oko tisuću i pol eura - pojašnjava jednostavnom matematikom taj raskorak Novosel. 

Gospodarstvenike se dosta često može čuti kako sa zavišću komentiraju rast plaća u državnim i javnim službama posljednjih godina, no njega, upozorava naš sugovornik, nipošto ne treba gledati izolirano. 

Prevelika pohlepa

- Ni privatni ni javni sektor nisu ni blizu europskome prosjeku. To se posebno odnosi na privatni sektor, koji je otprilike 200 eura niži od prosjeka javnih službi - pojašnjava Novosel.

Hrvatska udruga poslodavaca apelirala je ovih dana na Vladu da zbog zaštite radnih mjesta u industriji ne podiže minimalnu plaću za 2026. godinu. Nego da zadržavanjem postojećih iznosa “pruže priliku industriji da obnovi investicije i povrati izgubljenu konkurentnost".

Novosel međutim odbacuje tvrdnje da privatni sektor po plaćama „ne može pratiti“ javni jer bi time ugrozio vlastitu produktivnost. Upravo suprotno, uvjerava nas da postoje jasni statistički dokazi da dobiti poslodavaca rastu brže od plaća.

- Podaci Državnog zavoda za statistiku, kao i izjave brojnih ekonomskih analitičara, pokazuju da je dobit poslodavaca u proteklim godinama bili daleko veća od rasta plaće. Problem u Hrvatskoj leži u prevelikoj pohlepi prije svega privatnog sektora, odnosno privatnih poslodavaca, njihovih vlasnika, dioničara, koji žele pod svaku cijenu svoj zacrtani dio dobiti, svoj zacrtani dio profita, a upravo na uštrb cijene rada. To je nešto što mi moramo mijenjati u najskorije moguće vrijeme. I za to se definitivno pripremamo - zaključuje Novosel.