Ispit iz hrvatskog jezika već je drugoj generaciji ‘osmaša‘ za redom ‘pretvrd orah‘- ni ove godine nijedan učenik osmih razreda osnovnih škola nije na nacionalnim ispitima iz tog predmeta uspio postići stopostotnu riješenost testa, dok je među osnovcima iz četvrtih razreda to uspjelo dvoje učenika (lani troje). Ipak, ispit iz hrvatskog jezika nije ove godine među najgore napisanima, jer je prosječna riješenost tog ispita u četvrtim razredima osnovne škole iznosila 48,7 posto (lani 53,5 posto), pa se većina učenika smjestila na osnovnoj i srednjoj razini postignuća iz tog predmeta. Svega 3,5 posto ‘četvrtaša‘ je ispod osnovne razine postignuća u hrvatskom, a 4,5 posto je na naprednoj, najvišoj razini postignuća.
U osmim razredima prosječna je riješenost ispita iz hrvatskog jezika iznosila 56,9 posto, podjednako kao i lani, za negativnu ocjenu taj je ispit napisalo svega 1,5 posto, a za odličan 7,4 posto učenika tog uzrasta.
Tako je na nacionalnom testiranju, provedenom u ožujku ove godine, najmanja prosječna riješenost među učenicima četvrtih razreda zabiljelježena na ispitu iz prirode i društva – 45,6 posto. Uz to, niti jedan učenik četvrtih razreda osnovne škole ove godine ispit iz prirode i društva nije riješio sa stopostotnom točnošću, naspram lanjskih čak 20!
Kada su, pak, u pitanju učenici završnih razreda osnovnih škola, najlošiji prosjek riješenosti testa među osmašima zabilježen je na matematici, ukupno 44,3 posto (lani 48,2 posto). Svaki deseti osmaš pao je matematiku. Ipak, ima učenika tog uzrasta kojima ovaj predmet očigledno nije bauk – njih ukupno 34 matematiku je riješilo bez ijedne greške, što je više nego među lanjskom generacijom (29).
Podsjetimo ukratko, nacionalni ispiti kao oblik vanjske provjere znanja učenika, pisali su se u ožujku među kompletnom generacijom učenika četvrtih i osmih razreda osnovnih škola. Učenici četvrtih razreda testirani su iz tri predmeta (hrvatski jezik, matematika te priroda i društvo), a učenici osmih razreda iz njih čak osam (hrvatski jezik, matematika, prvi strani jezik, fizika, kemija, biologija, geografija i povijest). Rezultati nacionalnih ispita ne utječu na zaključne ocjene iz pojedinih predmeta, ne vrednuju se za upis u srednju školu, a u e-dnevnik ulaze samo kao bilješka.
Šef NCVVO-a: ‘Generacije nisu lošije‘
Ovogodišnje rezultate učenici i njihovi roditelj moći će za svakog pojedinog učenika vidjeti u e-dnevniku od utorka, a o rezultatima će isti dan biti obaviještene i škole te osnivači. Rezultate ovogodišnjih ispita na nacionalnoj razini predstavio je u utorak Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ustanove koja, osim državne mature, provodi i ovaj oblik testiranja učenika.
Kada se zbroje i oduzmu svi rezultati, teško je izvući egzaktan zaključak iz kojeg je predmeta ovogodišnja generacija učenika bila najlošija - nameće se iz objašnjenja šefa NCVVO-a:
- Naš je cilj izraditi nacionalne ispite koji su dobro izbalansirani prema težini, to jest da postotak riješenosti svakog pojedinog ispita bude oko 50 posto, odnosno da prati Gaussovu krivulju. Tako možemo reći da smo sa svim predmetima čija je prosječna riješenost blizu 50 posto, bilo s donje ili gornje granice, postigli cilj jer time postižemo ravnomjernu distribuciju od onih najboljih, srednjih, dobrih do najlošijih – objašnjava Filipović jedan od ciljeva nacionalnog testiranja.
Učenici četvrtih razreda najvišu prosječnu riješenost imali su iz testa iz matematike (50,1) posto, što je lošije nego lani (62,1), a i u preostala dva predmeta ostvarili su gotri uspjeh nego lani. Osim matematike, učenici osmih razreda ispod 50 posto riješenosti ostvarili su još jedino na testu iz kemije (49,6 posto), a nešto iznad 50 posto na testovima iz fizike (52,4 posto), geografije (52,8 posto), njemačkog jezika (55,6 posto) i hrvatskog jezika (56,9 posto), dok su iznad čak 60 posto prosječne riješenosti imali na ispitima iz povijesti, biologije, francuskog jezika te najbolje riješenog engleskog jezika (65,8 posto).
Iako su, primjerice, u biologiji, fizici, povijesti, engleskom jeziku, ovogodišnji ‘osmaši‘ bili znatno bolji nego prošlogodišnja generacija, V. Filipović je oprezan u zaključcima:
- Da, pokazalo se kako fizika više nije bauk učenicima, a hrvatski jezik je negdje oko 55 posto riješenosti, što je u okviru boljih rješenja na nacionalnim ispitima. Nešto lošija riješenost iz nekih predmeta ne znači da je ove godine generacija lošija u odnosu na prethodnu godinu, nego je stvar u tome da su to drukčije generacije, ali su drukčiji i ispiti. Ne bih rekao da učenici ‘štekaju‘ iz nekih predmeta ili da su ispiti iz biologije i engleskog loši zbog proječne riješenosti više od 60 posto. Jednostavno, neki su ispiti lakši ove godine nego što su to bili prethodnih godina, a riješenost ovisi i o pripremljenosti učenika. Ponavljam, NCVVO čini sve da težinu ispita izbalansira kako bi ona bila ravnomjerna kroz sve predmete – još je rekao Filipović. Međutim, ‘priznaje‘ kako činjenici da nitko od učenika osmih razreda ne može ostvariti stopostotnu riješenost iz hrvatskog jezika najviše pridonose loši rezultati pismenog sažetka na tom ispitu.
Nacionalni ispiti važni za odabir srednje škole
Čemu onda služe nacionalni ispiti? Osim što ih provodi većina zemalja razvijenog svijeta (Finska, Švedska, Njemačka, Italija, SAD, Japan, Slovenija itd.), njihov je cilj sustavno pratiti i unaprjeđivati obrazovni sustav i postignuča učenika, škola i samih osnivača. U tom smislu oni su svojevrsni monitoring, „sistematski pregled“ našeg obrazovnog sustava, kaže Filipović..
- Osim toga, njihovi rezultati mogu biti korisni učenicima i roditeljima osnovnih škola u odabiru odgovarajuće srednje škole. Ne treba relativizirati rezultate nacionalnih ispita. Škole koje postignu dobre rezultate imaju razloga za zadovoljstvo, a one koje postignu slabije rezultate neka ne traže alibi negdje drugdje – poručuje Filipović.
Ponovio je kako NCVVO stoji na stajalištu kako bi rezultate nacionalnih ispita trebalo vrednovati prilikom upisa u srednje škole, ali i kako se to neće dogoditi sve dok o tome odluku ne donese Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....