Mikroplastika su sitne plastične čestice manje od pet milimetara koje nastaju raspadanjem većih plastičnih predmeta ili se izravno proizvode za industrijske i potrošačke svrhe, poput mikroperli u kozmetici. Ove čestice postaju sveprisutne u okolišu – pronalazimo ih u oceanima, rijekama, tlu, pa čak i u zraku i hrani koju svakodnevno konzumiramo. Njihova prisutnost izaziva zabrinutost zbog potencijalnih posljedica na ljudsko zdravlje. Znanstvene studije pokazuju da mikroplastika može djelovati kao nosač toksina i kemikalija, a njihovo unošenje u organizam putem hrane, vode ili zraka može dovesti do upalnih procesa, oksidativnog stresa, pa čak i hormonskih poremećaja.
Borba protiv mikroplastike zahtijeva kombinaciju individualnih i društvenih mjera. To uključuje smanjenje korištenja jednokratne plastike, pravilno odlaganje i recikliranje plastičnih materijala, te podržavanje politika i inicijativa za čišći okoliš. Također, tehnologija i inovacije nude rješenja poput filtriranja mikroplastike u industrijskim procesima i sustavima vodoopskrbe, ali edukacija i svijest javnosti ostaju ključni faktor u smanjenju ovog globalnog problema.
Upravo na ovo upozorava naša europarlamentarka Biljana Borzan, koja je iznijela nove znanstvene dokaze koji povezuju mikroplastiku iz zraka s razvojem i pogoršanjem bolesti pluća. Novo znanstveno istraživanje pokazuje da mikroplastika iz zraka koji udišemo može potaknuti upalne procese u plućima i pogoršati bolesti poput astme, kronične plućne bolesti i raka pluća. Posebno zabrinjava to što se radi o česticama kojima smo izloženi svakodnevno, osobito u zatvorenim prostorima, a koje na staničnoj razini izazivaju oštećenja i ubrzavaju razvoj bolesti.
– Ovo je prvi put da imamo tako jasno povezanu mikroplastiku iz zraka s konkretnim bolestima pluća. Do sada smo govorili o prisutnosti plastike u tijelu, a sada vidimo i kako ona izravno djeluje na razvoj bolesti – upozorila je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su najopasnije upravo najsitnije čestice mikroplastike, koje mogu prodrijeti duboko u plućno tkivo i ondje se zadržavati. Poseban su problem zatvoreni prostori, poput domova, ureda i javnog prijevoza, gdje je koncentracija takvih čestica često veća nego na otvorenom, što znači da su građani kontinuirano izloženi bez jasnih smjernica kako se zaštititi.
Borzan naglašava kako ovaj nalaz dodatno potvrđuje potrebu za sveobuhvatnim istraživanjem koje će povezati učinke mikroplastike na cijeli organizam, a ne samo na pojedine organe.
– Svaka nova studija otkriva jedan dio slagalice, danas su to pluća, jučer su to bila crijeva, a provode se i studije koje dokazuju prisutnost plastike u mozgu! Upravo sam zbog toga inicirala veliko sveobuhvatno istraživanje o ukupnom utjecaju mikroplastike na ljudsko zdravlje, koje će provesti EFSA, a čiji se rezultati očekuju krajem 2027. godine – istaknula je.
– Ovakvi nalazi pokazuju da više nemamo luksuz čekati. Ako mikroplastika može izazvati upalu u plućima samo zato što dišemo, onda moramo znati što radi kada je unosimo hranom i vodom svaki dan cijeli život. Više nije riječ o plastici u moru, nego o plastici u nama. A kad znamo da može potaknuti bolesti, pitanje više nije postoji li problem, nego koliko smo spremni brzo reagirati – zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....