Hrvatska je demografija opaka stvar čije negativne posljedice osjećamo na svim razinama, osobito na tržištu rada, ali ništa manje u učionicama i fakultetskim dvorana. Netom objavljena publikacija Državnog zavoda za statistiku o studentima u protekloj akademskoj 2023./2024. godini na tragu je njihovih dosadašnjih procjena: lanjske akademske godine u zimski je semestar naših visokih učilišta bilo upisano nikad manje studenata - njih ukupno 148.383.
Brojke se godinama strmoglavljuju, to nije pretjerana novost, ali ne može ne zabrinjavati statistika prema kojoj je u godini dana, od 2022./2023. do 2023./2024., broj studenata pao za gotovo 3,5 tisuće (preklanjske akademske godine njihov je broj, prema DZS-u, iznosio 151.827).
Što tek reći za trendove tijekom desetogodišnjeg razdoblja? Deset godina ranije, 2013./2014. godine na našim je visokim učilištima bilo upisano 161.911 studenata, što znači da je do prošle godine njihov broj pao za 13.528 ili za više od osam posto! To je osobito zabrinjavajuće u kontekstu neprestanog bujanja studijskih programa u istom razdoblju te upisnih kvota u prvu godinu studija, koje su samo za iduću 2025./2026. akademsku godinu utvrđene u više nego enormnih 41.384 upisna mjesta (a svih maturanata koji ove godine završavaju srednju školu nema ni 30.000).
Dalmacija u padu
Pogledamo li samo brojke za Dalmaciju u tom razdoblju, u deset godina broj studenata čije je prebivalište u nekoj od dalmatinskih županija smanjen je u čak njih tri, s tim da tek nešto bolje stoji Zadarska županija. Konkretno, od 2013./2014. do 2023./2024. najviše je stradala Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je protekle godine broj mladih koji su se odlučili za akademsku karijeru (4279) za 400 manji nego deset godina ranije (2013./2014. godine bilo ih je 4679).
Broj upisanih studenata koji imaju prebivalište u nekome od mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji u deset godina manji je za 272 (protekle akademske godine iz te je županije studiralo 17.743 mladih, a deset godina ranije njih 18.015). Još je gora situacija u gradu Splitu - 2013./2014. godine na studiju se nalazilo 8457 mladih koji su imali prebivalište u mediteranskoj prijestolnici, da bi prošle akademske godine brojka pala na njih 7790. Dakle, u deset godina broj mladih Splićana koji su se odlučili za studij pao je za 667 ili oko osam posto.
Šibensko-kninskih studenata u deset je godina manje za 161, odnosno lanjske akademske godine bilo ih je 3541, a prije deset godina 3702. Zadarska županija, pak, bilježi porast broja mladih koji su se odlučili za studij (+122 u deset godina), odnosno 2013./2014. godine 5969 studenata dolazilo je iz te županije, a protekle akademske godine njih 6091.
I sveučilišta u minusu
Samo od 2020. do 2024. godine na sva se tri dalmatinska sveučilišta prilično smanjio broj studenata. Time što je u deset godina porastao broj studenata čije je prebivalište u Zadarskoj županiji, čini se, nije profitiralo Sveučilište u Zadru – sugeriraju podaci DZS-a. Vjerojatnije je da su ti mladi otišli studirati izvan svoje županije, budući da je Sveučilište u Zadru samo od 2020./2021. do 2023./2024. upisalo gotovo 500 studenata manje – 2020./2021. imali su upisanih 4966 studenata, a prošle akademske godine njih 4473. Na Sveučilištu u Splitu te je brojka u istom razdoblju pala za 102 (sa 17.740 u 2020./2021.godini na njih 17.638 protekle akademske godine), dok je na Sveučilištu u Dubrovniku u tom razdoblju za 282 studenta manje (pad sa 1445 na 1163 studenta).
U proteklih pet akademskih godina, od 2019./2020. do 2023./2024., godine na velikom broju, primjerice, sveučilišnih studija na fakultetima u Splitu smanjio se broj studenata – manje ih bilježe Kemijsko-tehnološki te Pomorski fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Katoličko-bogoslovni, ali i Pravni fakultet u Splitu na kojemu je u pet godina broj studenata pao s 1605 na 1209 (-396).
Ali, spomenimo i to, u istom razdoblju neki splitski fakulteti bilježe veći interes studenata, odnosno raste broj studenata na njima - poput Medicinskog, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija, Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti, Filozofskog fakulteta te standardno – Ekonomskog fakulteta.
‘Stranci‘ na 2,7 posto
Dok se broj domaćih studenata generalno smanjuje, čini se da na naša visoka učilišta dolazi više stranaca. Doduše, DZS u statistici ne navodi jesu li studenti strani državljani ovdje na kratkotrajnom programu razmjene, poput Erasmus +, ili je riječ o stalnim studentima, ali brojke ipak rastu. Dok je 2013./2014. godine na našim visokim učilištima broj studenata stranih državljana iznosio tek 0,5 posto u ukupnoj studentskoj populaciji ili njih 870, protekle akademske godine ta se brojka gotovo upeterostručila. Točnije, pokazuju podaci DZS-a, lanjske je akademske godine na našim fakultetima, veleučilištima i ostalim ustanovama u sustavu visokog obrazovanja bilo gotovo četiri tisuće ‘stranaca‘. Konkretno, 3947 studenata ili njih 2,7 posto imalo je strano državljanstvo (Hrvati izvan Hrvatske s hrvatskim državljanstvom ne smatraju se strancima).
Tih 3947 stranaca na hrvatskim visokim učilištima u protekloj akademskoj godini dolazi doslovno iz cijelog svijeta, od zemalja Europske unije, našeg susjedstva do udaljenih i egzotičnih zemalja i kontinenata. Najviše, ukupno 666, bilo ih je iz Njemačke te 510 iz Francuske. Ali, u skupini više od stotinu bilo ih je i iz Španjolske (247), Poljske (193), Italije (149), Slovenije (143), Ukrajine (142), Portugala (131), Izraela (115), naravno BiH, ali i SAD-a, Irske, Kine, kao i zemalja iz kojih nam dolazi sve više stranih radnika. Tako smo imali 18 studenata iz Bangladeša, 5 iz Nepala, isto toliko iz Uzbekistana, 4 iz Filipina, 2 iz Kirgistana…Prije deset godina na popisu stranih studenata nismo imali nijednog iz Filipina, Nepala, Bangladeša i mnogih drugih stranih destinacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....