Novi izazov za Plenkovića: Hoće li HDZ pristati da pravo na pitku vodu uđe u Ustav? Ako neće, možda nam stiže referendum

Andreju Plenkoviću ovih je dana u lice bačena nova rukavica.

Deset godina nakon što je Slovenija pravo na pitku vodu upisala u svoj Ustav, Most istu stvar pokušava napraviti i u Hrvatskoj. 

Neposredni povod je ekološka katastrofa u Gospiću. Činjenica da su kriminalci uz sve dozvole i kontrole od 2022. do 2025. o samom gradu odlagali opasni otpad uvezen iz Italije, Slovenije i Njemačke iz temelja je uzdrmala Hrvatsku. I taman kad se nakon zagrebačkog prosvjeda - jednog od većih održanih na Jelačić placu - situacija koliko toliko smirila, a Vlada prionila organizaciji sanacije, za Vladu stiže novi izazov. Ustavna inicijativa o zaštiti vodnih resursa. 

-Mi smo još 2019. Tu inicijativu uputili u saborsku proceduru. Prijedlog je izradio ustavni stručnjak Robert Podoljak po uzoru na druge europske zemlje. Mi praktički u Ustav stavljamo članak u kojem stoji da je pravo na pitku i čistu vodu pravo svakog građanina RH. Što zapravo znači da država treba na puno ozbiljniji način skrbiti o vodnim resursima - ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Mosta Nikola Grmoja.

Mostov prijedlog za izmjenu Ustava sadrži još jedan zanimljiv element.

-Danas u svijetu raste potreba za vodom. Ne samo zbog nedostatka vode za ljudsku potrošnju, nego i činjenice da je sve više vode potrebno za razvoj tehnologije,ne projekte poput data centara. Smatramo da se ne smije dogoditi da opskrbu vodom obavlja bilo tko drugi osim javnih poslužitelja. Opskrba vodom se ne smije komercijalizirati niti privatizirati jer to izravno vodi u nekontrolirano povećanje cijene - pojašnjava Grmoja. 

Riječ je, naglašava on, o inicijativi koja nema ni ideološki predznak, ni stranački dres.

-Ovo je nešto što bi svatko normalan podržao. Zato smo i zatražili potpise saborskih zastupnika kako bi prijedlog uputili u saborsku proceduru - pojašnjava Grmoja. 

Prvi signal iz oporbe već je stigao. 

SDP je spreman podržati ideju ustavne zaštite prava na vodu, ali za Mostov prijedlog smatraju da predložena formulacija ima pravnih nedostataka. Te najavljuju vlastitu, dorađenu verziju. 

Činjenica je, međutim, da - koliko god se oporbene stranke trudile - nikakvih ustavnih promjena nema bez volje HDZ-a. 

Za odluku da se uopće pristupi promjeni Ustava potrebna je natpolovična većina svih zastupnika u Saboru, odnosno 76 glasova. Kojih oporba, čak i da se svi uhvate za Mostov štap, naprosto nema.

Za promjenu Ustava potrebna je pak dvotrećinska većina, odnosno 101 glas. Kojeg oporba nema bez zastupnika HDZ-a.

A vladajući bi radije sjeli na trnje nego podržali nešto što predlaže Most.

-Ako naš prijedlog ne prođe kroz saborsku proceduru, spremni smo pokrenuti i referendum o tom pitanju - zaključuje Grmoja.

Prilično jasan znak da ustavnu zaštitu vode više nitko neće moći ignorirati.

Kada je naša kolegica Lidija Gnjidić 2016. na stranicama Slobodne Dalmacije među prvima u Hrvatskoj aktualizirala tu temu, odaziv politike bio je, blago rečeno, porazan. Iako je Slovenija upravo tih dana svoj Ustav nadopunila pravom na pitku vodu, domaća politika za takvu zaštitu nije pokazivala osobito zanimanje. Slobodna je pitanje o tome treba li Hrvatska slijediti slovenski primjer poslala na adrese tadašnjih vodećih političkih stranaka i njihovih čelnika. Odgovori uglavnom nisu stigli. 

Slovenci su, za razliku od nas, stvar shvatili ozbiljno. U Ustav su unijeli odredbu prema kojoj svatko ima pravo na pitku vodu, vodni resursi predstavljaju javno dobro kojim upravlja država, a opskrba stanovništva mora se osiguravati javno i neprofitno. Slovačka je krenula nešto drukčijim putem: Ustavom je vode proglasila državnim vlasništvom i čak zabranila njihov izvoz iz zemlje cjevovodima ili cisternama. Urugvaj je pak još 2004. na referendumu pristup pitkoj vodi proglasio temeljnim ljudskim pravom i ustavno zaštitio javni karakter vodoopskrbe, dok Bolivija svojim Ustavom izrijekom zabranjuje privatno prisvajanje vodnih resursa.

Hrvatski Ustav vodu štiti, ali na bitno drukčiji način. Vode su, zajedno s morem, zračnim prostorom, rudnim bogatstvom, zemljištem, šumama i drugim prirodnim bogatstvima, svrstane među dobra od interesa za Republiku Hrvatsku koja imaju njezinu osobitu zaštitu. Pravo građanina na čistu i pitku vodu, međutim, Ustav ne jamči.

Upravo tu prazninu Most sada želi popuniti.

Zašto je uopće važno hoće li se pravo na vodu naći u zakonu ili Ustavu, još je prije deset godina za Slobodnu objašnjavao ustavni stručnjak Arsen Bačić. Ustavna zaštita, upozorio je tada, puno je čvršća upravo zato što se Ustav mijenja znatno teže od običnog zakona. Drugim riječima, ono što danas jedna saborska većina može propisati zakonom, neka druga sutra može promijeniti. Za zadiranje u ustavno zajamčeno pravo potrebno je puno više.

A upravo tih 101 glasova Most sada traži.

Kad se dosad već toga nisu sjetili i HDZ, ni SDP.