Srednjoškolci u Hrvatskoj još od 1995. mogu umjesto izbornog vjeronauka izabrati etiku. Kako izvještava Srednja.hr, u ovoj školskoj godini 30 posto gimnazijalaca odabralo je etiku umjesto vjeronauka, a u strukovnim programima 21 posto učenika. Drugim riječima, praktički svaki treći gimnazijalac bira etiku umjesto vjeronauka, a u strukovnim školama svaki peti učenik.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u 2013. etiku je slušalo 18,25 posto srednjoškolaca, a prošle školske godine 24 posto. Istovremeno je od 81,75 posto srednjoškolaca koji su pohađali vjeronauk u 2013. broj lani pao na 76,05 posto. Zapravo je iz godine u godinu vidljiv trend rasta učenika na etici, jedino je prije dvije godine s 24,84 posto onih koji idu na etiku sljedeće godine postotak pao na 23,95 posto.
Brojke je komentirala dr. sc. Maja Ferenec Kuća, magistra edukacije filozofije i edukacije hrvatskoga jezika i književnosti. Prisjeća se, kada je ona bila srednjoškolka, između 2005. i 2009. godine, etiku je slušala sama uz još dvije prijateljice. Ako se ne vara, bile su jedine u cijeloj školi koje su pohađale taj predmet, rekla je. "I zbog toga, da, iznenađuju me ove brojke. Ali u pozitivnom smislu i ujedno me jako vesele.
‘Na etiku ne idu samo ateisti‘
Veseli me što taj, očito konstantni, rast od 2012. godine možda može upućivati na zaključak kako učenici ne pohađaju etiku samo zato što ne pripadaju vjerskoj zajednici, nego da učenici jednostavno traže nekakvo neutralno tlo po pitanju svjetonazora u današnjem društvenom pluralizmu, bez obzira na to je li izbor upisa isključivo njihov ili je izbor koji je motiviran i izvanjskim utjecajem poput roditelja ili prijatelja.
Ako u tome ima imalo istine, onda je to zapravo jako dobro jer bi etika tako prestala biti suprotnost vjeronauku, u smislu da na etiku idu samo ateisti. Ne idu! Etika je alternativa, dakle izborni predmet koji se nudi kao i izborni predmet vjeronauk, ali taj se predmet bitno razlikuje ne samo po sadržaju, nego i po svojim ciljevima i pristupu", izjavila je Ferenec Kuća.
Bez provedenih istraživanja, tvrdi, teško je vjerodostojno govoriti o uzrocima zašto više srednjoškolaca danas bira etiku. Hipotetski, Ferenec Kuća misli da bi uzrok mogao ležati u generacijskoj promjeni, koja zbog količine i brzine promjena na globalnoj, a zatim i lokalnoj razini otvara nove teme, razvija nove ideje i nove vrijednosti.
‘U manjim sredinama dijele se etikete‘
Samim time, kaže, i nove poglede na svijet, koji su često zakučasti što se tiče moralnog rasuđivanja. "Zatim bi uzrok mogao biti društveno motiviran, u smislu sve izraženijeg društvenog pluralizma, koji zbog svoje raznolikosti zahtijeva puno prilagođavanja sa svih strana, što znači i puno tolerancije i međusobne suradnje koja više ne može biti utemeljena samo na relaciji vjerništva.
Uzroci mogu biti i kulturno motivirani i tu sam gotovo uvjerena da tome doista jest tako, iako nemam konkretan podatak, nego govorim iz iskustva. U manjim sredinama vjeronauk je još uvijek u prednosti što se tiče broja upisanih učenika, a nerijetko se u manjim sredinama dijele i etikete učenicima, čak i roditeljima čija djeca ne idu na školski vjeronauk.
Konačno, postoje i oni drugi, za učenike pragmatični razlozi zašto upisuju etiku, ‘jer je lagana‘, ‘jer se tamo ništa ne radi‘, ‘jer možeš brzo dobiti peticu‘, ‘jer se niti ne održava‘, ‘jer tamo pijemo kavu‘ i slično", rekla je Ferenec Kuća.
‘Teolozi ne bi trebali imati prednost‘
"Etika se može, a to je i preporučeno kurikulom, uvesti i kao fakultativni predmet, što bi, primjerice, učenicima koji pohađaju vjeronauk omogućilo i pohađanje etike. To je, kad malo bolje razmislim, odlično i ide u prilog mojoj konstataciji da etika nije namijenjena biti alternativa vjeronauku zato što nije religijski utemeljena kao vjeronauk, nego zbog toga što se bavi jedinom filozofijskom disciplinom", dodala je.
"Dakle, cilj je omogućiti učenicima izbor koji nije vjerski motiviran, ali je i dalje moralan. Ono što je puno veći problem u nastavi etike i ono što u njoj nije dobro koncipirano je kontekst kompetentnosti profila nastavnika koji, prema pravilniku, mogu predavati jedan takav predmet. Žao mi je što Ministarstvo nema sluha za taj problem ili, bolje reći, što ga uopće ne zanima ta problematika", poručila je Ferenec Kuća.
Upravo je zbog toga Ferenec Kuća u 2024. pokrenula peticiju "Nastavni predmet Etika u školskim ustanovama diplomiranim filozofima – sačuvajmo struku!", apelirajući na to da teolozi ne bi trebali imati prednost pred filozofima, te da bi odgovarajuće obrazovanje za nastavnika etike trebalo biti magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof ili magistar filozofije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....