Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić predstavio je prijedlog novog zakona o mirovinskom osiguranju koji će donijeti direktno povećanje mirovina za oko 700 tisuća umirovljenika, ali indirektno povišica čeka i sve ostale, kroz poboljšanu formulu usklađenja i trajni dodatak na mirovinu. Za 10 posto će se povećati invalidske mirovine, koje prima oko 218 tisuća umirovljenika, za tri posto rastu najniže mirovine, ukida se penalizacija s navršenih 70 godina života, dok se za buduće umirovljenice majčinski dodatak za djecu povećava na godinu dana po djetetu.
Svjetska banka nedavno je zatražila od Plenkovićeve Vlade da promjenu zakona iskoristi kako bi produljila radni vijek, no Vlada u pojašnjenju zakonskih promjena navodi da Hrvatska neće pooštriti uvjete za starosnu mirovinu, i oni ostaju 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2029. Također, zadržat će se i isti uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (60 godina života i 41 godina staža osiguranja). – Ciljevi su reforme povećati mirovinu u Hrvatskoj, smanjiti razlike, omogućiti veću participaciju umirovljenika na tržištu rada jer su trendovi uzlazni i vjerujem da interes postoji, a potičemo i dulji ostanak u svijetu rada – rekao je ministar Piletić.
Da bi ipak potaknula ljude da rade dulje, Vlada više neće ograničavati bonifikaciju na najviše pet godina i uvjetovati nagradu s minimalnih 35 godina staža, nego će se 0,45 posto dodatka za svaki mjesec duljeg rada moći koristiti neograničeno i neovisno o tome koliko je dugo osoba prethodno radila. To će ljudima koji su ostali bez bonifikacije zbog manjeg staža, a ima ih oko 1100, donijeti 40 eura više piše Večernji list.
Mijenja se i važeći model usklađivanja mirovina pa će stopa usklađivanja mirovina biti polugodišnji zbroj stope rasta cijena i plaća u omjeru 85:15 posto, ovisno o tome što je povoljnije. Vlada se nije odlučila uvesti majčinski dodatak za sve umirovljenice, što je, na primjer Njemačka učinila, nego samo za nove. Dodani se staž za svako rođeno/posvojeno dijete diže sa sadašnjih šest na 12 mjeseci. Dosad je pravo na majčinski dodatak ostvarilo oko 86 tisuća žena umirovljenih proteklih šest godina te su im mirovine, navodi predlagač zakona, povećane oko 1,6 posto po djetetu. Da bi žene umirovljene prije 2019. godine dobile majčinski dodatak, morale bi se iznova zaposliti na godinu dana ili, radeći honorarno, zaraditi jednu prosječnu bruto plaću. HZMO ističe da žene imaju stotinu eura nižu mirovinu od muškaraca (569 prema 470 eura).
Večernji podsjeća kako novi zakon također donosi stalni godišnji dodatak ili 13. mirovinu u prosincu, s tim što će do kraja listopada hrvatska Vlada donijeti odluku o vrijednosti dodatka po godini staža. Dosad je država deset puta isplaćivala jednokratne dodatke na mirovinu ljudima koji su imali manje mirovine i uvijek zaobilazila ljude s višim mirovinama, ali i duljim stažem. Ovo je prvi put da će se dodatak vezati uz radni vijek. Inače, osobama koje su radile 40 godina u ožujku je isplaćeno 811 eura prosječne starosne mirovine, ljudima s 35 godina staža mirovina je 660 eura, s 30 godina staža mirovina je 555 eura, a onima koji su radili do 19 godina, u ožujku je isplaćeno 335 eura prosječne starosne mirovine. Više od 40 godina staža ima oko 167 tisuća korisnika svih starosnih mirovina, a još oko dvjesto tisuća umirovljenika ima iza sebe 35 do 39 godina staža. Kraće od 29 godina radilo je oko 200 tisuća umirovljenika, primatelja starosnih mirovina.
Kad je riječ o stalnom dodatku po godini staža zasad su u igri dvije brojke, pet eura po stažu spominje Vlada, dok sindikati i umirovljeničke stranke traže da se godine staža množe s vrijednošću jedne godine mirovinskog staža, koja je sada oko 14 eura. Hrvatska ima nešto više od milijun domaćih umirovljenika, više desetaka tisuća mirovina isplaćuje se djeci preminulih radnika, a ostatak do 1,23 milijuna su inozemne mirovine. Ove bi godine za mirovine trebalo usmjeriti 8,8 milijardi eura.
Zakonska će promjena omogućiti korisnicima starosne i obiteljske mirovine da se zapošljavaju na pola radnog vremena uz korištenje pune mirovine ili pak na puno radno vrijeme uz primanje pola mirovine. Obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost neće morati zatvarati obrt, odnosno profesionalnu djelatnost s navršenih 65 godina, ali će primati pola mirovine. Prvi put će zeleno svjetlo da rade do 3,5 sati dnevno imati i korisnici invalidske mirovine. Trenutačno je na pola radnog vremena zaposleno oko 32 tisuće umirovljenika. Hrvatska ima oko 320 tisuća primatelja najnižih mirovina čije će se mirovine, treći put od 2019. godine, dodatno povećati za tri posto "u cilju posebne zaštite korisnika s niskim mirovinskim primanjima".
Radi se o ljudima koji su bili prijavljeni na minimalnu plaću te bi im mirovine bile bitno niže od zakonom zajamčenog minimuma, koji je trenutačno 13,99 eura po godini staža. Povećanje invalidskih mirovina za 10 posto predviđeno je od siječnja 2026. godine, slično kao i ukidanje penalizacije s navršenih 70 godina, dok bi ostala prava stupila na snagu nakon objave zakona u službenom glasilu, vjerojatno od rujna ove godine. HZMO će za sve umirovljenike starije od 70 godina, a ima ih oko 127 tisuća, preračunati prijevremene mirovine u roku od tri mjeseca po službenoj dužnosti, znači do početka travnja. Njih, kažu, čeka prosječnih 57 eura više. HDZ-ova Vlada želi do kraja mandata povećati prosječne mirovine na 800 eura. Sad su 625 eura bez inozemnih umirovljenika, a s njima 555 eura - zaključuje novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....