Porezna uprava je na brifingu o aktualnostima na području poreza naglasila da će svi prigovori građana na rješenja biti riješeni u roku od dva mjeseca.
Porezna uprava je s 386 gradova i općina, za koje vodi obradu i naplatu poreza na nekretnine, izmijenila podatke o oko 1,3 milijuna nekretnina te je izdala oko 280 tisuća rješenja o porezu za 2025. godinu, pri čemu je pristiglo oko 36 tisuća prigovora građana, što čini manje od tri posto.
Kako je rečeno u ponedjeljak na brifingu o aktualnostima na području poreza na nekretnine, Porezna uprava prvi put provodi postupak obrade podataka radi utvrđivanja poreza na nekretnine, pri čemu je s gradovima i općinama, njih 386, razmijenila podatke o 1,3 milijuna nekretnina. Naime, u Hrvatskoj ima 556 općina i gradova, a njih 170 samostalno izdaje rješenja za porez na nekretnine, od većih gradova to je, primjerice, Rijeka, dok ih je 386 taj posao prenijelo na Poreznu upravu.
Za tih 1,3 milijuna nekretnina trebalo je utvrditi podliježu li plaćanju poreza na nekretnine, pa je Porezna "pročišćavanjem" podataka došla do oko 280 tisuća rješenja. Pritom, razlika između oko 280 tisuća i 1,3 milijuna mahom se odnosi na nekretnine koje služe u poslovne svrhe, nisu stambene ili pak ljudi žive u njima, što znači da se porez na nekretnine ne primjenjuje na njih.
Inače, do sada su bila dva kruga izdavanja rješenja – jedan započet lanjskog listopada, u kojem je izdano oko 86 tisuća rješenja za oko 89 tisuća nekretnina. U veljači ove godine, pak, započeo je drugi krug, u kojem je izdano 192 tisuće rješenja za 201 tisuću nekretnina. Treća tranša neće biti masovne, nego više pojedinačne prirode, moglo se čuti na brifingu.
Dakle, riječ je o oko 280 tisuća rješenja, koja su proizišla iz 1,3 milijuna. Pritom, prigovora je bilo oko 2,8 posto, odnosno oko 36 tisuća, što su podaci od sredine ovog mjeseca, a mahom se odnose na rješenja izdana u drugoj tranši. Od prigovora, najčešći se odnosi na to da član obitelji živi u nekretnini.
"Broj prigovora se mora stavljati u odnos s 1,3 milijuna nekretnina jer su ‘pročišćeni‘ podaci za taj broj nekretnina", napominju iz Porezne.
Kažu da su obrađivali ‘silinu podataka‘, u smislu da "pročiste", odnosno isključe sve ono što ne treba biti oporezovano, a prije postupka izdavanja rješenja provođene su višestruke provjere, pa se u svemu u dobroj mjeri i uspjelo, no očito je u manjem broju slučajeva došlo i do pogrešaka.
Rješavanje prigovora
Iz Porezne poručuju da će svi prigovori biti riješeni u roku od dva mjeseca, a svi koji su ih podnijeli, do provjere podataka te poništenja rješenja, neće snositi posljedice, u smislu kamata i prisilne naplate.
Istaknuli su i da od danas počinje opsežni postupak poništavanja rješenja za obveznike za koje je utvrđeno da nisu obveznici plaćanja poreza na nekretnine, dok je dio slučajeva već riješen i poništena rješenja već su dostavljena.
Svakome tko je uplatio porez po rješenju, u slučaju njegova poništenja, automatski će mu se izvršiti povrat tako plaćenog poreza. Iz Porezne su iskoristili priliku da se još jednom ispričaju građanima koji su dobili neispravna rješenja.
"Ona će u najkraćem roku biti ispravljena i, naravno, sljedeće godine imat ćemo ažurnije podatke", poručili su.
Dodali su i da se prigovor može izraziti na više načina, pa tako i preko sustava ePorezne, poštom, dolaskom u ispostavu Porezne uprave, pa i telefonskim putem.
Ne bježeći od svojih pogrešaka i odgovornosti, iz Porezne kažu da je jedan dio problema možda nastao i jer građani nisu na vrijeme prijavili činjenice bitne za oslobađanje od poreza, za što je i lani rok bio 31. ožujka.
Govoreći o primjerima nastale pogreške, do nje je moglo doći i ako je ista nekretnina u različitim evidencijama evidentirana s različitim adresnim podacima, što dovodi do pogrešnog utvrđivanja porezne obveze ili neprepoznavanja uvjeta za oslobađanje od poreza.
Iz Porezne velik naglasak stavljaju i na skoru uspostavu registra stanovništva, kada bi trebale postojati i jasnije evidencije, s obzirom na to da će svaka zgrada imati OIB, a svaki stan svoj identifikacijski broj.
Do 31. ožujka građani su dužni prijaviti promjene za 2026. godinu
Poručili su građanima i da su do 31. ožujka ove godine, za nekretnine u kojima je došlo do nekih promjena, te promjene dužni prijaviti, a radi utvrđivanja poreza za 2026. godinu. To se, primjerice, odnosi na situacije kada je došlo do promjena načina korištenja nekretnine, u smislu da se počela iznajmljivati, da je postala prazna ili, pak, useljena, kao i u slučaju ako se dogradnjom ili prenamjenom promijenila kvadratura.
"Ne trebate poduzimati ništa ako vi i vaša obitelj živite u nekretnini, ako su podaci točni i ako nema promjena", istaknuli su iz Porezne.
Podsjetimo, porez na nekretnine uveden je 1. siječnja 2025. godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine. Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave, to jest grad ili općina, na čijem se području nalazi nekretnina.
Pritom, podsjećaju iz Porezne, porez se ne plaća na nekretninu u kojoj se živi, koja je u dugoročnom najmu s prijavljenim prebivalištem, kao i na nekretnine koje nisu pogodne za život, u smislu da, recimo, nemaju prozore, krov i sl.
Kad je riječ o oslobađanju plaćanja na nekretnine, iz Porezne kažu da se pojavljuju i brojni anegdotalni primjeri na temelju kojih se želi tražiti izuzeće, pri čemu je "argument" da kuća nema fasadu ili da je stepenište bez ograde.
Kada se, pak, radi o tome da se porez ne plaća na nekretnine u kojima živi podstanar, iz Porezne podsjećaju na to da taj najam mora biti 10 mjeseci u godini kako bi se smatrao dugoročnim i da se ne bi plaćao porez.
S druge strane, obveznici poreza na nekretnine su građani koji posjeduju drugi stan ili kuću, u slučaju ako u njoj nitko ne živi ili se koristi povremeno, što je slučaj s vikendicama i apartmanima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....