Hrvatski građani iz mjeseca u mjesec jedva spajaju kraj s krajem zbog visokih cijena koje im otežavaju i osnovne životne potrebe. Vlada je zbog toga proširila listu proizvoda s ograničenim cijenama, a građani su krenuli u bojkot trgovinama, koji je s vremenom oslabio. Čak i New York Times piše o inflaciji i visokim cijenama u Hrvatskoj, uspoređujući situaciju s vremenima cara Dioklecijana.
"Godine 301. poslije Krista, car Dioklecijan donio je hrabru, ali u konačnici neuspješnu odluku kako bi obuzdao inflaciju koja je harala istočnim dijelom podijeljenog Rimskog Carstva. Cijene svega, od ljubičastog konca i perja do robova i stoke, bile su određene njegovim Ediktom o maksimalnim cijenama. Prekršitelji su se suočavali sa smrtnom kaznom. Dioklecijan je napustio vlast otprilike četiri godine nakon donošenja edikta, promatrajući njegov neuspjeh iz svoje raskošne palače u srcu današnjeg Splita", piše NY Times uspoređujući to s današnjicom. Pišu kako hrvatska vlada ima sličan pristup za obuzdavanje cijena koje su posljednjih godina naglo porasle.
Kazne su manje drastične od Dioklecijanovih, ali prekršitelji se suočavaju s globama do 30.000 eura, prenosi Večernji.
62-godišnja Anita Kargotić kazala je: "Novac mi više ne vrijedi koliko je vrijedio prije. Ogrlice protiv buha i suha hrana za pse? To su nužnosti. Grožđe? Ne, preskupo. Osnovne namirnice poput riže i tjestenine? Njihove cijene su postale potpuno nerazumne..."
Pravila koja su stupila na snagu ovog mjeseca predstavljaju treći pokušaj hrvatske vlade da dekretom kontrolira cijene od rujna 2022. Prva dva pokušaja nisu bila učinkovita, jer su trgovci jednostavno prestali skladištiti većinu proizvoda s ograničenim cijenama. Ovaj put, vlada tvrdi da je ozbiljna – zakon zahtijeva da proizvodi pod cjenovnom regulacijom budu dostupni, a inspektori su zaduženi za redovite kontrole i kazne prekršiteljima.
Pod novim pravilima premijera Andreja Plenkovića, na ulazima trgovina mora biti jasno istaknuta lista svih 70 proizvoda čije su cijene ograničene. Prije više od tisuću godina, Dioklecijanov edikt optuživao je građane za pohlepu i umjetno napuhavanje cijena. U siječnju, Plenković je zauzeo sličan stav prilikom predstavljanja mjera svoje vlade: "Podržavamo tvrtke koje rade dobro i ostvaruju profit, ali u realnim okvirima. To ne može biti na štetu malog čovjeka", rekao je tijekom burnog sastanka s trgovcima.
Rudolf Nardelli, 80-godišnji kupac u Splitu, koji dolazi iz Nizozemske, prisjetio se kako je nekoć redovito napuštao Split s punim prtljažnikom namirnica.
"Sada su cijene u Nizozemskoj niže", rekao je dok je pričvršćivao vrećice s namirnicama na svoj bicikl. "Trgovci ovdje bespotrebno napuhuju cijene."
Ekonomisti rast cijena pripisuju kombinaciji triju faktora: pandemijskih paketa pomoći koji su preplavili tržište gotovinom, povećanju plaća u javnom sektoru i trgovcima koji su nakon uvođenja eura u 2023. zaokruživali cijene naviše. Oni s nižim primanjima prisiljeni su na neočekivane odricanja.
Leonardo Inacio, 28-godišnji baletan koji živi i radi u Splitu, kaže da mu mjesečni budžet za namirnice više nije dovoljan.
"Prije mi je 350 eura bilo dovoljno, sada mi treba 450 eura," rekao je.
"Odričem se dodataka prehrani", dodao je, naglašavajući da bi radije potrošio taj novac na nešto što mu pomaže profesionalno, ali ne može. Sudjelovao je u bojkotu trgovina, kao i brojni građani, ali nije bio upoznat s novim vladinim mjerama.
"Ovo bi zapravo moglo biti korisno," rekao je dok je fotografirao listu proizvoda s kontroliranim cijenama ispred trgovine. No, mnogi smatraju da kontrola cijena nije rješenje.
John H. Cochrane, ekonomist s Hoover Instituta, upozorava da je Dioklecijanov edikt doveo do nestašica i crnog tržišta. "To je kao liječenje simptoma umjesto same bolesti", rekao je Cochrane o kontroli cijena.
"Kratkoročno nudi prividnu pomoć, ali za nekoliko tjedana ili mjeseci problemi počinju eskalirati", zaključio je za NY Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....