Rijeka, Dubrovnik, Požega i Čakovec jedini su od velikih hrvatskih gradova u kojima je prošle godine zabilježen pad cijena najma stanova u odnosu prema 2023. godini, pokazuje najnovija analiza Ekonomskog instituta, pri čemu najveći pad prosječne cijene najma od čak 90 posto bilježi Čakovec, slijedi Dubrovnik s padom cijene od 46,5 posto i Rijeka, u kojoj je prosječna cijena najma stana zabilježila pad od 42,5 posto u odnosu prema godini prije, a u Požegi je pad iznosio 28,2 posto, piše Glas Slavonije.
U analizi "Tržište prodaje i najma stanova u velikim gradovima u 2024. godini" navodi se kako je najveću prosječnu cijenu najma od 11,3 eura po četvornom metru lani imao Zagreb. Slijede Split sa 11, Zadar sa 10,3, Rijeka sa 8,9 eura te Šibenik sa 7,7 eura po "kvadratu". U Splitu i Šibeniku cijene su ostale iste kao godinu prije, a stanovi u Dubrovniku i Rijeci iznajmljvali su se po osjetno nižim prosječnim cijenama.
- Nakon završetka turističke sezone dio stambenih objekata vraća se na tržište dugoročnog najma. Tada dolazi do porasta ponude, što može pritisnuti cijene dolje. Može se pretpostaviti i da uvođenje poreza na nekretnine ima pozitivan učinak na povećanje ponude stanova za dugoročni najam - kaže ravnateljica Ekonomskog instituta i autorica analize, dr. sc. Ivana Rašić.
Najpovoljnije u Vukovaru
Pojašnjava kako je potražnja za stanovima u Zagrebu dodatno potaknuta unutarnjim migracijama, no i zbog sve više stranih radnika koji pronalaze posao u glavnom gradu. Rašić dodaje da dugoročni trendovi ipak upozoravaju na porast prosječne cijene najma.
Tako je u odnosu prema 2020. godini prosječna cijena najma stana najviše porasla u Zadru (105,8 posto), zatim slijedi Rijeka s rastom od 71,4 posto, Zagreb s 56,6 posto te Split 22,2 posto (podaci za 2022.). Iznimka je Dubrovnik, u kojem su se stanovi lani iznajmljivali po nižoj prosječnoj cijeni nego 2020., uz pad od 8,7 posto.
Analiza Ekonomskog instituta također pokazuje da su kupoprodajne cijene stanova lani zabilježile porast vrijednosti u odnosu prema 2023. godini u 22 od ukupno 23 velika grada za koje su dostupni podaci (nedostaju izvješća za Pulu i Samobor). Iz analize je vidljivo da se najskupljim stanovima u prošloj godini trgovalo u Splitu (3728 €/m2), nakon kojeg slijedi Dubrovnik s prosječnom cijenom stana od (3217,35). Prosječne prodajne cijene stanova u rasponu od 2000 do 3000 eura po "kvadratu" ostvarene su u Zagrebu (2751,63), Rijeci (2394,9), Zadru (2222,3), Šibeniku (2060,1) i Velikoj Gorici (2016,1).
S druge strane, najniža kupoprodajna prosječna cijena zabilježena je u Vukovaru, u visini od 707,9 eura po četvornom metru, iza kojeg slijede Požega (1001) i Čakovec (1069,9 eura).
Najveći međugodišnji porast prosječne cijene zabilježen je u Šibeniku, od 42,9 posto, iza kojeg slijede Bjelovar (40,1 posto) i Slavonski Brod (28,1 posto).
Realna korekcija
Analitičar nekretninskog tržišta i vlasnik agencije Imperium Immobiliare Filip Brkan smatra da su podaci Porezne uprave upitne točnosti, s obzirom na to da se unose ručno, pa postoji mogućnost ljudske pogreške. Osim toga, dodaje, često se u ugovorima navode niži iznosi kada se stanovi iznajmljuju izvan posredovanja agencija.
- Ipak, može se primijetiti određeni trend pada cijena, iako bih to prije nazvao realnom korekcijom nakon prethodno nerealno visokih traženih cijena najmodavaca - navodi Brkan.
Dodaje da je i dalje prisutan trend rasta cijena – i prodaje i najma – no u znatno blažim razmjerima nego prethodnih godina. Zaključuje kako Vladine mjere pokazuju učinak te da tržište ulazi u fazu usporenog, stabilnijeg rasta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....