StoryEditorOCM
Hrvatskamlade se i ne pita

Održan okrugli stol o obveznom vojnom roku, predstavnici Ministarstva obrane i Ureda predsjednika odbili sudjelovanje

Piše hina
17. veljače 2025. - 16:01

Rasprava o uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatsku treba biti šira, uključiti sve relevantne dionike, posebno mlade koji se to najviše tiče, a nagađanja i poluinformacije su prostor za nesporazume, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu Kluba zastupnika Možemo! o vojnom roku.

Klub Možemo! organizirao je u Hrvatskom saboru okrugli stol na temu "Vojni rok u 21. stoljeću: opravdanost, izazovi i alternative" s ciljem poticanja rasprave o obveznom vojnom roku u kontekstu suvremenih sigurnosnih izazova i društvenih potreba.

Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske protiv je vraćanja obveznog vojnog roka, smeta ga, kaže što ‘mladi nisu konzultirani‘. Ustvrdio je da je ministar obrane "eksplicitno najavio" kako će se raditi na tome da se "demotivira mlade od korištenja priziva savjesti".

Zastupnica Možemo! Ivana Kekin, koja je u ime organizatora moderirala okruglim stolom, rekla je kako je neprihvatljivo da u situaciji kada se sigurnosna arhitektura cijele Europe mijenja, imamo predsjednika Vlade koji odbija komunicirati s predsjednikom Republike.

‘Ukrajina i Rusija izbjegavaju u borbu slati mlade ljude‘

"Ne možemo si priuštiti luksuz da se zbog nečijih osobnih sukoba hrvatska sigurnost dovodi u pitanje", dodala je Kekin i pozvala premijera da zajedno s predsjednikom RH sazove Vijeće za nacionalnu sigurnost.

U javnu raspravu o tome kakav nam vojni rok trebaju se uključiti svi relevantni sudionici, istaknula je Kekin, dodavši kako su na okrugli stol koji je organizirao Možemo!, pozvani predstavnici Ministarstva obrane i Ureda predsjednika RH, ali da su odbili sudjelovanje.

image

Ivana Kekin: U situaciji kada se sigurnosna arhitektura cijele Europe mijenja, imamo predsjednika Vlade koji odbija komunicirati s predsjednikom Republike

Ranko Šuvar/Cropix

Da je potrebna javna rasprava o vojnom roku, složila se i prof. Marta Zorko s Fakulteta političkih znanosti jer, kako je kazala, nagađanja i poluinformacije su prostor za nesporazume.

Vojni analitičar Igor Tabak rekao je kako je tema vojnog roka politička tema, koja se u Hrvatskoj kotura zadnjih devet godina, periodički i s jako malo promjena.

"I dalje od Ministarstva nismo vidjeli nekakav ozbiljan koncept na papiru, nekakvu službenu varijantu", rekao je Tabak, dodavši da odmrzavanje obveznog vojnog roka traži odluku Sabora.

Ocijenio je kako se puno toga prelama na unutarnjoj politici, dobrim dijelom na odnosu predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OSRH te Vlade, odnosno ministra obrane. Tabak smatra kako je još neko vrijeme ‘teško očekivati promjene bez da se dogovore‘.

image

Igor Tabak: Nigdje ne spominje, primjerice,  poticanje modelarskih klubova operatera dronova i slično. Mi i dalje pričamo o služenju vojnog roka kao 1985. godine

Davor Pongračić/Cropix/

Nije tajna da Ukrajina i Rusija izbjegavaju u borbu slati mlade ljude, među ostalim i radi demografije, ne žele ugroziti populaciju u fertilnoj dobi, rekao je, uz ostalo Tabak.

naknada za vojnike i za poslodavce 

Napominje kako se nigdje ne spominje, primjerice, uvođenje upravljanja dronovima u školama, poticanje modelarskih klubova operatera dronova i slično. "Mi i dalje pričamo u služenju vojnog roka kao 1985. godine", dodao je Tabak.

Prema dosad objavljenim informacijama, kako je rečeno u raspravi, obvezni vojni rok trebao bi krenuti sredinom godine, a tome moraju prethoditi izmjene Zakona o obrani i još nekih zakona.

Vojni rok trajao bi 40 radnih dana i provodio se u tri grada, Kninu, Požegi i Slunju. Na služenje trebali bi biti pozvani mladići koji pune 18 godina, a za vrijeme obuke primali bi naknadu od 900 ili 1000 eura. Oni zaposleni imali bi zajamčeno čuvanje radnog mjesta, a poslodavci čiji radnici odlaze na služenje vojnog roka, dobivali bi naknadu. Pritom je najavljeno demotiviranje mladih od priziva savjesti na način da bi civilno služenje trajalo dulje, a nije poznato hoće li se povlastice odnositi i na one koji hoće civilno služenje.

image

Tena Šimonović Einwalter: Prema praksi Europskog suda za ljudska prava, maksimalno trajanje civilnog služenja je jedan i pol puta u odnosu na ono kako je određen vojni rok

Ranko Šuvar/Cropix

Pučka pravobraniteljica Tena Šimunović Einwalter upozorila je kako je priziv savjeti ustavna obveza i bez izmjena Ustava se ne može izbjeći. Naglašava da to nije apsolutno pravo i može se ograničiti, pri čemu će, kaže, ključno biti kako će se dokazivati i tko će o tome odlučivati.

Prema praksi Europskog suda za ljudska prava, maksimalno trajanje civilnog služenja je jedan i pol puta u odnosu na ono kako je određen vojni rok, bolje je motivirati nego penalizirati, poručila je Šimonović Einwalter.

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. listopad 2025 15:44