Opasna gljivica koja je otporna na lijekove stigla i u Hrvatsku, prvi slučaj zaraze registriran u splitskom KBC-u

Superinfekcija gljivicom Candidom auris otpornom na lijekove stigla je i do Hrvatske. U kolovozu je u KBC-u Split zabilježen prvi slučaj ove zaraze u Hrvatskoj, kod dvaju pacijenata koji su i dalje hospitalizirani u toj bolnici.

Riječ je o rezistentnoj gljivici koja se zadnjih godina širi europskim bolnicama i predstavlja ozbiljnu prijetnju za pacijente i zdravstvene sustave, upozorio je ovih dana Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Prema podacima Centra, u razdoblju od 2013. do 2023. godine, zemlje EU/EEA prijavile su više od 4.000 slučajeva Candide auris, mahom u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj, prenosi Novi list.

Europi prijeti tvrdokorna gljivica, već se ušuljala u bolnice! Na žalost, otporna je na sve postojeće klase fungicida

Samo u 2023. godini evidentirano je 1.346 slučajeva u 18 zemalja. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) potvrđuju da je hrvatski bolnički sustav dosad bio pošteđen ove infekcije, sve do ovog ljeta kada se pojavio u splitskom KBC-u.

Candida auris uglavnom se širi u bolničkom sustavu, uzrokujući ozbiljne infekcije kod imunokompromitiranih bolesnika, a teško ju je kontrolirati jer se zadržava na površinama i medicinskoj opremi. U nekoliko zemalja zabilježen je i prijenos među pacijentima. Infekcija može dovesti do teških i potencijalno po život opasnih stanja koja utječu na krvotok, dišni i središnji živčani sustav, unutarnje organe i kožu. Prosječno zdrave osobe ne bi trebale biti ugrožene.

U splitskoj bolnici potvrđuju da je kod dvaju osoba potvrđeno prisustvo Candide auris, te su one i dalje na liječenju.

– Poduzete su adekvatne terapijske i epidemiološke mjere koje su indicirane u slučajevima infekcija otpornim mikroorganizmima. Hospitalizacija osoba i dalje je u tijeku te se one liječe po pravilima struke, poručuju iz uprave KBC-a Split za Novi list.

U samo nekoliko godina, ova se infekcija od izoliranih slučajeva proširila do pravih epidemija u bolničkom sustavu više europskih zemalja – u Cipru, Francuskoj, Njemačkoj. Istodobno, samo 17 od 36 zemalja danas ima ciljani nacionalni sustav praćenja, a 15 ih je razvilo specifični nacionalni protokol za prevenciju i kontrolu Candide auris. Zbog toga, u ECDC-u misle da je stvarni broj infekcija veći od prijavljenog. Hrvatska nije među tih 15 zemalja. Imamo pravilnik i smjernice za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija te nacionalne i europske protokole i smjernice kojima se regulira nadzor već prisutnih bolničkih infekcija, kao što su MRSA i drugi bakterijski multirezistentni patogeni, govore u HZJZ-u.

 

Sasa Buric/cropix/Cropix

Nema protokola

Prema dosadašnjem iskustvu na području kontrole i prevencije bolničkih infekcija, kažu, može se sastaviti specificirani Protokol o postupanju zdravstvenih ustanova i djelatnika kod sumnje na infekciju C. auris, no tog protokola Hrvatska još nema.

Infekcije ovom gljivicom teško je liječiti jer je otporna na više klasa lijekova, a u nekim slučajevima izaziva smrtonosne ishode. Zdravstvene ustanove upozoravaju na potrebu pojačane dezinfekcije i praćenja, budući da se gljivica lako širi u bolničkom okruženju.

Za razliku od većine drugih gljivica, C. auris se zadržava na površinama (npr. posteljina, medicinska oprema, zidovi) i može preživjeti tjednima. Da stvar bude još gora, lako prelazi s pacijenta na pacijenta, pogotovo u jedinicama intenzivnog liječenja.