Do 20 posto mjernih postaja u Europi zabilježilo je razine onečišćenja zraka iznad trenutačnih standarda kvalitete zraka Europske unije.
Italija ima ozbiljan ekološki problem: prema najnovijem izvješću o stanju kvalitete zraka Europske agencije za okoliš (EEA), ima najviše lokalne koncentracije PM2.5 čestica.
PM2.5 su opasne, sitne čestice prašine koje prodiru duboko u pluća i krvotok, a mogu nastati zbog cestovnog prometa, ali i rafinerija, tvornica cementa, fosilnih goriva te šumskih požara.
Između 2024. i 2025. najviše godišnje prosječne vrijednosti zabilježene su u južnoj Italiji, prema podacima EEA-e, piše Alessio Dell‘Anna za EuroNews.
S vrijednostima od 117 i 113 μg/m³ (mikrograma po kubnom metru), mjesta Ceglie Messapica i Torchiarolo imala su najgore rezultate u usporedbi s godišnjom granicom EU-a od 25 μg/m³.
"Kao što smo vidjeli i u prošlosti, ti skokovi uglavnom su uzrokovani spaljivanjem biomase tijekom zime – uglavnom iz kamina", rekao je Gianluigi De Gennaro, profesor kemije i utjecaja na okoliš na Sveučilištu u Bariju.
"Onečišćenje postaje ozbiljnije zbog smanjene sposobnosti atmosfere da rasprši štetne čestice u tom području u to doba godine", rekao je, dodajući da je to posljedica nižeg, gušćeg sloja atmosfere poznatog kao planetarni granični sloj, najniži dio Zemljine atmosfere, koji se proteže do oko 3000 metara.
Nezdrava lokacija u Danskoj
Sjeverna Italija – glavno industrijsko područje zemlje – još je jedna jasno zabrinjavajuća zona, s velikom gustoćom lokacija gdje godišnje razine lebdećih čestica ostaju blizu granice od 25 μg/m³.
Tijekom istog razdoblja 2024. – 2025., osim Italije, područja u osam država EU-a i izvan EU-a premašila su dopuštene granice, i to: Poljska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Turska, pa čak i Danska, na jednoj lokaciji u Kopenhagenu, koja je zabilježila čak 95 μg/m³.
Neke od najviših koncentracija tih "crvenih točaka" u Europi pronađene su u Sarajevu i industrijskim područjima Sjeverne Makedonije.
Zapravo, Balkan i istočna Europa su regije s najvišom procijenjenom stopom smrtnosti po 100.000 stanovnika povezane s dugotrajnom izloženošću PM2.5, uključujući Albaniju, Bugarsku, Grčku i Rumunjsku.
Također, Italija (101) ima znatno više procijenjene razine smrtnosti nego zemlje slične veličine, poput Španjolske (41), Francuske (34) i Njemačke (37), dok su najniže stope zabilježene u sjevernoj Europi: Islandu, Finskoj, Švedskoj, Estoniji i Norveškoj.
Općenito, više od devet od deset Europljana izloženo je nesigurnim razinama onečišćenja zraka prema strožim standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja za PM2.5 postavlja prag od samo 5 μg/m³.
Nažalost, PM2.5 nije jedini opasan onečišćivač.
"Kvaliteta zraka i dalje se poboljšava, ali na do 20 posto mjernih postaja u Europi razine onečišćenja i dalje su iznad trenutačnih standarda kvalitete zraka Europske unije", prema European Environment Agency.
Što treba izbjegavati?
Organizacija također upozorava na PM10, još jednu vrstu udišljivih čestica, te prizemni ozon, koji nastaje reakcijom Sunčeve svjetlosti s ugljikovodicima i dušikovim oksidima koje ispuštaju ispušne cijevi automobila i dimnjaci, a čija se razina više nego udvostručila od 1900. godine.
Benzo(a)piren (BaP) je još jedna štetna tvar koja nastaje iz cigaretnog dima, ali i iz zagorjele hrane te ispušnih plinova fosilnih goriva.
Prema stručnjacima, prevencija počinje jednostavnim navikama.
Na primjer, De Gennaro preporučuje da ljudi koji žive u urbanim područjima izbjegavaju provjetravanje svojih domova tijekom prometnih špica, odnosno da to rade tek nakon devet sati ujutro. Pročišćivač zraka također može djelomično pomoći u čišćenju zraka u zatvorenom prostoru.
Stručnjaci iz European Environment Agency također savjetuju korištenje samo certificiranih peći, izbjegavanje spaljivanja goriva tijekom zimskih dana te izbjegavanje aktivnosti na otvorenom, poput trčanja, u razdobljima kad su koncentracije štetnih tvari u zraku najviše.
Također je korisno pratiti razinu onečišćenja putem aplikacija koje pružaju podatke u stvarnom vremenu i prema lokaciji, piše EuroNews.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....