Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu proširilo je istragu zbog teškog ubojstva 32-godišnjeg pacijenta na još četiri osobe, među kojima su liječnica, medicinski tehničar i dvije medicinske sestre. Nakon ispitivanja svih četvero okrivljenika sudac istrage odredio im je istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Za kazneno djelo za koje ih se tereti propisana je kazna od najmanje deset godina zatvora, a u najtežim slučajevima i dugotrajni zatvor do 40 godina.
Riječ je o slučaju smrti 32-godišnjeg pacijenta koji je 21. listopada 2026. preminuo u jednoj medicinskoj ustanovi na području Zagreba. Prema sumnjama tužiteljstva, tijekom medicinske intervencije četvero medicinskih tehničara postupalo je prema posebno ranjivom pacijentu protivno pravilima medicinske struke, uporabom tjelesne snage nanijevši mu veći broj ozljeda.
Istraga je ranije pokrenuta protiv te četvorice medicinskih tehničara, a sada je proširena i na četiri osobe koje su, prema sumnjama istražitelja, bile dužne spriječiti takvo postupanje.
Među novookrivljenima je liječnica koja je rukovodila medicinskom intervencijom. Tužiteljstvo sumnja da nije zaustavila postupanje medicinskih tehničara niti im naredila da odmah prestanu s takvim postupanjem. Ostalo troje novookrivljenih, medicinski tehničar i dvije medicinske sestre, prema navodima tužiteljstva, također nisu poduzeli ništa kako bi spriječili ugrožavanje života pacijenta, iako su to mogli i trebali učiniti.
Protiv četvero novookrivljenih doneseno je rješenje o proširenju istrage zbog kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točke 2. u vezi s člankom 20. stavkom 2. Kaznenog zakona.
Riječ je o kvalificiranom obliku ubojstva koji se odnosi na usmrćenje osobe posebno ranjive zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće. Prema Kaznenom zakonu, za teško ubojstvo propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora, koja može iznositi od 21 do 40 godina.
Konačna kazna, ako dođe do osuđujuće presude, ovisit će o utvrđenim okolnostima, stupnju odgovornosti i ulozi svakog pojedinog okrivljenika, kao i o olakotnim i otegotnim okolnostima. Sama činjenica da se protiv svih vodi istraga za isto kazneno djelo ne znači da će njihova odgovornost ili eventualne kazne biti jednake.
Nakon njihova ispitivanja Županijsko državno odvjetništvo predložilo je određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, opasnosti od ponavljanja kaznenog djela te zbog nužnosti neometanog odvijanja postupka s obzirom na težinu kaznenog djela i posebno teške okolnosti njegova počinjenja.
Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu prihvatio je prijedlog samo u dijelu koji se odnosi na opasnost od utjecaja na svjedoke. Četverookrivljenika tako je završilo u istražnom zatvoru, dok je sud odbio prijedlog tužiteljstva za određivanje istražnog zatvora po preostale dvije zakonske osnove.
Županijsko državno odvjetništvo najavilo je žalbu na odbijajući dio odluke, koju će podnijeti nakon što zaprimi pisani otpravak rješenja suca istrage.
Nakon što je istraga proširena na ukupno osam osoba, otvara se i pitanje eventualne odgovornosti drugih zaposlenika u ustanovi, poglavito onih koje su imale rukovodeće, nadzorne ili organizacijske ovlasti. Među njima je i bivša ravnateljica ustanove, čija bi se eventualna odgovornost mogla ispitivati ako se utvrdi da je bila upoznata s ranijim incidentima, nepravilnostima u postupanju prema pacijentima ili okolnostima konkretnog događaja, a nije poduzela mjere koje je bila dužna poduzeti.
Provjere bi se mogle odnositi i na članove Upravnog vijeća, ali samo ako postoje konkretne indicije da su bili upoznati s nepravilnostima ili eventualno sudjelovali u njihovu prikrivanju, uništavanju dokumentacije ili onemogućavanju utvrđivanja činjenica. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti i voditeljima odjela te neposredno nadređenim osobama koje su organizirale rad, nadzirale zaposlenike i bile odgovorne za provedbu stručnih protokola. Istražitelje bi moglo zanimati jesu li znali što se događalo, jesu li mogli spriječiti nepravilnosti i kako su reagirali nakon tragedije.
Nije isključena ni provjera postupanja drugih liječnika i zdravstvenih djelatnika koji su sudjelovali u intervenciji, bili nazočni događaju ili su imali saznanja o postupanju prema pacijentu, a nisu reagirali iako su to bili dužni učiniti. Ipak, sama rukovodeća funkcija, članstvo u Upravnom vijeću ili zaposlenje u ustanovi ne znače i kaznenu odgovornost. Za eventualno proširenje istrage potrebno je utvrditi konkretne propuste, saznanja i pojedinačnu odgovornost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....